Sprovod preminulog pape Franje održava se u subotu 26. travnja s početkom u 10 sati. Bit će to nešto jednostavniji pogreb od prethodnih papa, slijedeći upute koje je sam postavio.
Papa Franjo, rođen Jorge Mario Bergoglio u Buenos Airesu u Argentini 17. prosinca 1936. godine, preminuo je na Uskrsni ponedjeljak 21. travnja 2025. godine.
Iako se prethodno borio s dvostrukom upalom pluća zbog koje je proveo više od pet tjedana ove godine u bolnici, papa je preminuo u 89. godini života od moždanog udara i zatajenja srca.
Papin pontifikat trajao je nešto više od 12 godina, a počeo je 13. ožujka 2013. godine. Obilježili su ga aneksija Krima 2014. godine kao i rat u Ukrajini koji je započeo 2022. godine, početak sukoba u Gazi 2023. godine, ali i kriza uzrokovana COVID-19 pandemijom.
Papin sprovod
Papa Franjo u svojoj je oporuci opisao kako želi da njegov sprovod i grob izgledaju. Ceremonija će započeti u 10 sati ujutro unutar Vatikana. Središnji događaj pokopa - zadušna liturgija odvijat će se na Trgu Svetog Petra.
Iako se pape tradicionalno pokapaju ispod bazilike svetog Petra u Vatikanu, prema vlastitoj želji, papa Franjo bit će pokopan u rimskoj bazilici svete Marije Velike.
Ova bazilika iz 5. stoljeća bila je posebno značajna za papu tijekom njegovog pontifikata. Često ju je posjećivao u posljednjim danima kada mu je zdravlje slabilo.
Santa Maria Maggiore jedna je od glavnih rimskih bazilika i prva posvećena Djevici Mariji još u 14. stoljeću.
Grobnica u koju će papa Franjo biti pokopan izrađena je od ligurskog mramora s jednim natpisom "FRANCISCUS" i reprodukcijom okamenjenog križa.
Grob će biti u niši u bočnoj lađi bazilike, između Pavlinske kapele (Kapela Salusa Populi Romani) i kapele bazilike sv. Marije Velike. Na mramoru će biti ugravirana samo "Franciscus", njegovo ime na latinskom.
Papa će biti pokopan u svojim crnim, iznošenim cipelama koje je nosio tijekom cijelog pontifikata i u kojima se nebrojeno puta pojavljivao u javnosti.
Sigurnost u Rimu
Od ponedjeljka, kada je Sveti Otac preminuo, Rim i Vatikan pripremaju se na dolazak velike količine vjernika. Mjere sigurnosti su na vrhuncu, na ulicama Rima nalaze se sve raspoložive jedinice talijanske policije kao i vojske. Iznad Rima određena no fly zone.
Talijanske i vatikanske vlasti uvele su oko Petrova trga jake mjere sigurnosti, s tisućama volontera i policajaca raspoređenih na tom području, sustavom protiv dronova, snajperistima na krovovima i borbenim zrakoplovima spremnim za polijetanje. Talijanska agencija za civilnu zaštitu procjenjuje da će za vikend u Vječni Grad stići nekoliko stotina tisuća ljudi.
Unutar i izvan bazilike svetog Petra postavljene su barijere kako bi se kontrolirale gužve. U jednom trenutku, kada zaštitari procijene da se ispred bazilike nalazi maksimalan broj ljudi - vrata će se zatvoriti.
Središte Rima bit će zatvoreno za promet kako bi se omogućilo da se pogrebna kolona nesmetano kreće prema bazilici sv. Marije Velike, gdje je Franjo, odstupajući od tradicije, zatražio da bude pokopan.
Stiže veliki broj svjetskih lidera
Sprovodu pape Franje prisustvovat će pedesetak šefova država i desetak monarha. Dio njih već je u petak stigao u Rim, uključujući i američkog predsjednika Donalda Trumpa sa suprugom Melanijom.
Iz Ujedinjenog Kraljevstva se očekuje dolazak premijera Keira Starmera, kao i Princa od Walesa, Williama.
Nije poznato hoće li ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doći na sprovod. Iako je najprije najavio svoj dolazak, u petak je rekao da možda neće doći zbog važnih vojnih sastanaka.
Na ceremoniji se očekuje brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva i njegova supruga Janja Lula da Silva, filipinski predsjednik Ferdinand Marcos i njegova supruga Lisa Marcos, talijanska premijerka Giorgia Meloni kao i talijanski predsjednik Sergio Mattarella, argentinski predsjednik Javier Milei i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.
Iz Europe se očekuju: francuski predsjednik Emmanuel Macron, poljski predsjednik Andrzej Duda, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, njemački kancelar Olaf Scholz, predsjednica Moldavije Maia Sandu, belgijski kralj Philippe i kraljica Mathilde, švedski kralj Carl XVI. Gustaf i kraljica Silvia, irski premijer Michael Martin, predsjednik Latvije Edgars Rinkevics, španjolski kralj Felipe i kraljica Letizia, danska kraljica Mary, austrijski kancelar Christian Stocker i bugarski premijer Rossen Jeliazkov.
Iz Azije i Pacifika dolaze indijska predsjednica Droupadi Murmu, privremeni vođa Bangladeša Muhammad Yunus i novozelandski premijer Christopher Luxon.
Iz Latinske Amerike stižu: predsjednik Dominikanske Republike Lui Abinader i predsjednik Ekvadora Daniel Noboa, a iz Afrike predsjednik Demokratske Republike Kongo Felix Tshisekedi, predsjednica Srednjoafričke Republike Faustin-Archange Touadera, predsjednik Gabona Brice Clotaire Oligui Nguema i predsjednik Cape Verdea Jose Maria Neves.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i izraelski premijer Benjamin Netanyahu neće biti prisutni na ceremoniji. Za obojicom su izdane međunarodne tjeralice zbog optužbi za ratne zločine.
Iz Hrvatske u Vatikan stižu predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u pratnji supruge Sanje Musić Milanović i savjetnika Nevena Pelicarića te premijer Andrej Plenković sa suprugom Anom Maslać Plenković, predstojnikom Ureda predsjednika Vlade Zvonimirom Frkom-Petešićem te glasnogovornikom Vlade Markom Milićem.
U Republici Hrvatskoj na dan sprovoda proglašen je dan žalosti koji će trajati od 7 sati do 19 sati.
Poznat je i raspored sjedenja, prva mjesta rezervirana su za predsjednike Italije i Argentine, zatim sjede monarsi - njih 12, a onda svi ostali čelnici država koji će sjediti prema abecednom redu na francuskom - jeziku diplomacije.
Preminuo od moždanog udara i zatajenja srca
Papa Franjo preminuo je na Uskrsni ponedjeljak 21. travnja 2025. godine.
Iako se prethodno borio s dvostrukom upalom pluća zbog koje je proveo više od pet tjedana ove godine u bolnici, papa je preminuo u 89. godini života od moždanog udara i zatajenja srca.
Papin pontifikat trajao je nešto više od 12 godina, a počeo je 13. ožujka 2013. godine. Obilježili su ga aneksija Krima 2014. godine kao i rat u Ukrajini koji je započeo 2022. godine, početak sukoba u Gazi 2023. godine, ali i kriza uzrokovana COVID-19 pandemijom.
Nakon smrti, papino tijelo privremeno je balzamirano i uređeno kako bi izdržalo tople vremenske uvjete u Rimu prije sprovoda. Poslije toga tri dana je bilo izloženo u bazilici svetog Petra u Vatikanu gdje mu je najmanje 150.000 ljudi odalo počast.
U petak, iza 20 sati, u privatnom obredu, zatvoren je lijes pape Franje. U njega je prije obreda pečačenja, među ostalim, položeno 12 kovanica, svaka za po jednu godinu njegova pontifikata te kratak izvještaj o njegovu papinstvu.
Tijekom obreda zatvaranja lijesa, lice pokojnog pape bilo je prekriveno bijelim svilenim velom. U lijes je položena torbica s kovanicama iskovanima tijekom njegova pontifikata, njih 12. Srebrne i brončane medalje koje simboliziraju godine njegova služenja, te metalna tuba koja sadrži Rogito – službeni dokument izrađen od strane papinskog ceremonijara, u kojem je sažet život i pontifikat pape Franje.
Sve to predviđeno je vatikanskim protokolom Ordo Exsequiarum Romani Pontificis.
Nova TV u subotu, 26. travnja od 8 sati donosi specijalnu emisiju "Posljednji ispraćaj pape Franje" u kojoj će UŽIVO prenositi pogreb Svetog Oca.