Najmanje jedna trećina golemih ledenih polja u visokim klancima Himalaja osuđena je na otapanje zbog klimatskih promjena, a to bi moglo izazvati ozbiljne posljedice za više od dvije milijarde ljudi.
Radikalna i žustra akcija zaustavljanja klimatskih promjena neće pomoći
Čak i u slučaju da se emisije ugljičnog dioksida dramatično smanje te da se uspije ograničiti globalno zagrijavanje na 1.5 stupnjeva Celzija, 36 posto glečera koji se nalaze u regiji Hindu Kush-Himalaja svejedno će se otopiti do 2100., navode stručnjaci. Ukoliko ne dođe do smanjenja emisija plinova, otopit će se čak dvije trećine svih himalajskih glečera.
Ti su planinski ledenjaci ključan izvor pitke vode za više od 250 milijuna ljudi koji žive u Hindu Kush regiji, a iz njih teku i velike rijeke koje se slijevaju u Indiju, Pakistan i Kinu. Te rijeke pitkom vodom opskrbljuju čak 1.65 milijardi ljudi.
„Ovo je klimatska kriza za koju niste čuli“, rekao je Philippus Wester iz International Centre for Integrated Mountain Development, koji je proveo istraživanje o stanju ledenjaka na Himalaji.
„U najboljem slučaju, čak i ako budemo jako uspješni u svladavanju globalnog zatopljenja, svejedno ćemo izgubiti barem trećinu glečera“, rekao je Wester.
Novo izvješće, koje je zatražilo osam okolnih nacija koje dio svojeg teritorija imaju u planinama Himalaje, napisano je kako bi se situacija pokušala sanirati koliko je moguće. Više od 200 znanstvenika je 5 godina radilo na izvješću, a 125 vanjskih suradnika je nadgledalo njihov rad.
Nužno djelovati - i to čim prije
Hindu Kush regija se prostire od Afganistana do Mjanmara i smatra se „trećim polom“ svijeta, mjestom gdje se nakon Arktika i Antartike nalazi najveća zaliha leda na Zemlji. Zaustavljanje porasta globalne temperature na 1.5 stupnja Celzija zahtjevalo bi svođenje emisije plinova na 0 posto do 2050. Takva očekivanja mnogima se čini nerealnima i neizvedivima, što bi moglo rezultirati time da globalna temperatura nasrate za 2 stupnja što će dovesti do rastapanja najmanje pola svih svjetskih glečera i ledenjaka do 2100. godine.
Od 1970-ih do danas, oko 15 posto leda u Himalaji se otopilo. Situacija s obzirom na veličinu regije varira. Tako se na 3.500 kilometara dužine izmjenjuju područja gdje su ledenjaci stabilni te nisu zamijećeni znakovi otapanja, dok su drugi predjeli više izloženi zagrijavanju.
Ogromne količine vode koje će se stvoriti otapanjem leda, počet će se slijevati u rijeke čiji bi se vodotok mogao početi izlijevati i time poplaviti planinske zajednice koje žive u blizini velikih rijeka i planinskih jezera.
Uz to što bi te nove poplave ugrozile poljoprivredu tih predjela, stanovništvo planinskih klanaca Himalaje ionako je egzistencijalno iznimno ugroženo. Podaci pokazuju da u prosjeku stanovnici žive s manje od 1.5 eura na dan, a u slučaju humanitarnih kriza, teško bi im bilo dostaviti bilo kakvu pomoć zbog geografski teško prohodnih predjela.
„Ovu regiju čekaju teška vremena. Mnoge će se prirodne katastrofe vjerojatno dogoditi upravo na granicama više zemalja, a već postojeći sukobi bi u tim ekstremnim uvjetima mogli eskalirati“, rekao je Eklabya Sharma, zamjenik direktora International Centre for Integrated Mountain Development, piše The Guardian.