"Slovenija želi da Hrvatska što prije uđe u šengenski prostor, ali on trenutno ne funkcionira i potrebno je zbog toga mnoge nedoumice još razriješiti", kazao je Golob novinarima na summitu NATO saveza u Madridu.
Mislio je pritom na pojačane kontrole među nekim sadašnjim članicama Schengena koje traju već nekoliko godina, a čemu se Slovenija protivi, posebno kad je riječ o postupanju Austrije.
"Problem nefunkcioniranja šengenske zone osjeća i Slovenija na granici s Austrijom koja provodi pojačanu graničnu kontrolu prema Sloveniji", kazao je slovenski premijer na konferenciji za novinare u Madridu.
"Svakako želimo da se Hrvatska što prije pridruži, ali dilema oko nefunkcioniranja današnjeg Schengena još je mnogo i treba ih idućih mjeseci riješiti", dodao je.
Ocijenio je da će se “dinamika” proširenja te zone, te ulazak Hrvatske moći razjasniti kad se u razgovorima nađu rješenja za otvorene dileme o budućnosti i djelovanju šengena općenito.
Vijeće Europske unije pokrenulo je u srijedu postupak donošenja odluke o primanju Hrvatske u šengensko područje, zatraživši od Europskog parlamenta mišljenje koje je potrebno za konačnu odluku, doznaje se iz diplomatskih izvora.
Vijeće je predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama.
Ne bude li nekih nepredviđenih prepreka, Hrvatska bi tako u desetoj godini svoga članstva u EU-u postala istodobno članicom šengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.