Nasilje u Bratislavi

Slovačka: Sukobi policije i prosvjednika uoči parlamentarnih izbora

Slika nije dostupna
Uoči otvaranja birališta u Slovačkoj na ulice gradova izašli su prosvjednici. Nakon što je prosvjed u Bratislavi postao nasilan policija je prosvjednike 'smirila' suzavacem, granatama za omamljivanje, palicama i policijskim psima.

Prosvjednici su se dan prije izvanrednih izbora okupili kako bi izrazili svoje ogorčenje zbog visoke razine korupcije u državi i pozvali sugrađane da ne glasuju za dosadašnju vladajuću stranku.

U Bratislavi se okupilo više od 1.000 ljudi, a stotine su izašle i na ulice drugih slovačkih gradova. Nakon prosvjeda u Bratislavi, 300-tinjak prosvjednika je na interventnu policiju počelo bacati kamenje, jaja i banane jer su ih spriječili da se približe parlamentu. Policija je da bi ih rastjerala koristila suzavac, granate za omamljivanje, palice i policijske pse. Najmanje 12 prosvjednika je uhićeno, javlja AP.

>> Nakon korupcijske afere Slovaci se okreću ljevici

Građani Slovačke s pravom glasa počeli su jutros glasati na općim prijevremenim izborima na kojima se očekuje pobjeda oporbenih socijaldemokrata pošto je vladajuća koalicija desnog centra izgubila popularnost zbog velike korupcijske afere.

Prema posljednjim predizbornim anketama, glavna oporbena socijaldemokratska stranka Smer, koju vodi bivši premijer Robert Fico, trebala bi ostvariti premoćnu pobjedu s gotovo 40 posto glasova.

Socijaldemokrati su najavili veće oporezivanje bogatih pojedinaca i poduzeća u sklopu kampanje za ozdravljenje javnih financija.

U prosincu objavljeni dokumenti afere 'Gorila' razotkrili su tajne dogovore vodećih političara s poslovnim ljudima o isplatama provizija za prodaju javnih poduzeća sredinom 2000. Objava transkripata tajnih razgovora izazvala je javne prosvjede protiv političke elite i zahtjeve za jačanjem izravne demokracije. Četverostrana vladajuća koalicija izgubit će stoga subotnje izbore, a neke od dosad vladajućih stranaka dobit će jedva pet posto glasova potrebnih za ulazak u parlament, predviđaju ankete.

Vodeća stranka desnog centra premijerke Ivete Radičove (SDKU-DS) koja je provela proračunsku disciplinu, dobila bi samo 5,1 posto glasova. U odnosu na 15 posto u lipnju 2010., to je velik pad za stranku koja je vladala slovačkom politkom više od devet godina i liberalnom politikom usporeno gospodarstvo pokrenula i privukla ulagače.

Kršćanski demokrati (KDH), članica vladajuće koalicije koju vodi bivši europski povjerenik Jan Figel, trebali bi dobiti 10 posto.

Druge dvije stranke vladajuće koalicije desnog centra su SaS (Sloboda i solidarnost), liberali, koji bi trebali osvojiti 6 posto, te Most-Hid, 'most' između Slovaka i Mađara (kojih je gotovo pola milijuna i čine 10 posto stanovništva) koji bi mogli dobiti 7 posto. Neodlučnih je oko 30 posto birača.



Afera Gorila ojačala je i male stranke kao što su 'Obični ljudi' te 'Pokret 99%' utemljen po uzoru na pokret 'Zauzmi Wall Street'.

Socijaldemokrati su u kampanji najavili da će, ako pobijede, sadašnji sustav jedinstvene porezne stope od 19 posto zamijeniti i uvesti 25 posto za Slovake koji godišnje zarađuju više od 33.000 eura. Najuspješnije tvrtke (telekomunikacije, banke) plaćale bi 22 posto poreza.

Analitičari i gospodarstvenici upozoravaju na moguće pogubne posljedice ukidanja jedinstvene porezne stope što bi, tvrde, moglo potaknuti spekulacije i utaje. Slovačka je 'flat rate' uvela prije prihvaćanja eura 2009., kako bi privukla ulagače, ali i obeshrabrila utaju poreza. Ta zemlja od 5,4 milijuna stanovnika postala je atraktivna i zbog rasta većeg od 10 posto 2007. i nazvana je 'tigrom iz Tatra'. U 2011. rast je iznosio 3,3 posto, a za 2012. planira se 1,1 posto, što bi trebao biti drugi najveći rast u eurozoni iza Estonije.

Slovačko se gospodarstvo temelji na automobilskoj industriji (Volkswagen, PSA Peugeot Citroen, KIA) te elektronici (Samsung, Foxconn). Izvozno je orijentirano i zato ranjivo na prilike u regiji, napose Njemačkoj u koju plasira petinu svog izvoza. Druga najsiromašnija zemlja eurozone s prosječnom mjesečnom plaćom od 780 eura ima 13,6 posto nezaposlenog stanovništva, no u nekim područjima bez posla je svaka treća radno sposobna osoba. (S.D.M./Hina)