Stručnjaci za klimu su se mučili kako objasniti širenje morskog leda oko Antarktike koje je dosegnulo rekordnu razinu u zimi 2010. godine, kada se na drugom kraju planeta, na Arktičkom oceanu, led 2012. rekordno smanjio.
'Morski led oko Antarktike se širi usprkos globalnom zatopljenju', tvrdi Richard Bintanja, voditelj istraživanja na nizozemskom Kraljevskom meteorološkom institutu.
Po njegovim riječima, do toga dolazi zbog topljenja ledenog pokrova. Led se stvara od slatke vode i, kada se ledene ploče na rubovima Antarktike u ljeto tope zbog podizanja zagrijane morske vode, otopljena voda stvara hladni sloj koji pluta na gušćim, toplijim slanim vodama ispod. Tijekom zime, otopljena voda se pretvara u led jer se zaleđuje na nula stupnjeva Celzija, na višoj temperaturi od morske vode koja se ledi na minus dva stupnja Celzija.
>> VIDEO Prva snimka dna jezera duboko ispod glečera na Antarktiku
U rujnu, kada je zima na maksimumu, led na moru oko Antarktike prekriva oko 19 milijuna četvornih kilometara, što je veće od kopnene površine Antarktike. Taj se led otopi u oceanu dolaskom ljeta. Britanski znanstvenik Paul Holland ukazuje da promjene vjetrova, čimbenik koji također pridonosi klimatskim promjenama, otpuhuju sloj otopljene vode dalje prema moru i tako pomažu u stvaranju zimskog leda.
Bintanja između ostalog tvrdi da sloj hladne otopljene vode može ograničiti količinu vode 'usisane' iz oceana koja na Antarktici pada kao snijeg. Hladan zrak, tvrdi Bintanja, može zadržati manje vlage od toplog zraka. 'Niske temperature površine mora oko Antarktike mogle bi usporiti predviđeno povećanje količine snježnih padalina na Antarktici, s posljedicom podizanja razine mora u budućnosti', zaključuje taj znanstvenik.
UN-ova agencija za klimu procjenjuje da bi se u ovom stoljeću razine mora mogle podići za 18 do 59 centimetara, a čak i više ako se ubrza topljenje Antarktike i Grenlanda. Što se same Antarktike tiče, ona bi trebala pridonijeti smanjenju razine mora za dva do 14 cm, jer više snježnih padalina izvlači više vode iz mora, procjenjuje UN-ov tim. No druga istraživanja pokazuju da se količina snježnih padalina na Antarktici, između 11 i 36,5 milijardi tona godišnje, precjenjuje, jer olujni vjetrovi pustoše brojna područja.
Prema nizozemskom istraživanju, Antarktika gubi oko 250 milijardi tona leda godišnje, što je jednako podizanju razine mora godišnje za 0,07 milimetara. Čini se, dodaje se u istraživanju, da se ubrzava gubitak ledene mase Antarktike. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook