"Sat sudnjeg dana" koji simbolično pokazuje koliko je svijet blizu nuklearnog Armagedona pokazuje da smo na 90 sekundi do ponoći, odnosno, da smo najbliže nuklearnoj katastrofi nego ikada.
Kao najveće prijetnje znanstvenici su izdvojili nove utrke u nuklearnom naoružavanju, rat u Ukrajini te zabrinutost zbog klimatskih promjena.
Sat svake godine postavlja neprofitna organizacija Bulletin of the Atomic Scientists, a od 2007. godine članovi razmatraju utjecaj novih rizika koje je stvorio čovjek, kao što su umjetna inteligencija, klimatske promjene, nuklearno oružje i slično.
U svojoj objavi, Bulletin je naveo da Kina, Rusija i SAD troše goleme iznose da bi "proširili ili modernizirali svoj nuklearni arsenal", što je dodatno povećalo stalno prisutnu opasnost od nuklearnog rata. Rat u Ukrajini tome dodatno pridonosi, piše BBC.
Kao problemi još su izdvojeni rizici povezani sa zlouporabom bioloških tehnologija, alati umjetne inteligencije te nedostatak djelovanja u vezi s klimatskim promjenama.
Koncept sata sudnjeg dana 1947. godine razvili su J. Robert Oppenheimer i njegovi kolege znanstvenici koji su razvili atomsku bombu. Željeli su upozoriti javnost i izvršiti pritisak na svjetske čelnike kako se nuklearno oružje više nikada ne bi upotrijebilo.
U početku, nakon Drugog svjetskog rata, kazaljke sata su pokazivale sedam minuta do ponoći. Godine 1991, na kraju Hladnog rata, vraćene su na 17 minuta do ponoći. U 1953. te u 2018. i 2019. pokazivale su dvije minute do ponoći.
Godine 2020. sat je postavljen na 100 sekundi do ponoći, što je tada bio rekord od njegovog nastanka.
Prošle je godine Bulletin postavio svoj metaforički Sat sudnjeg dana na 90 sekundi do ponoći, što je najbliže od kada je uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata. Dobra je vijest da ove godine nije pomaknut.