U Mostaru je održan izborni i izvještajni Sabor na kojem je oko 600 delegata HDZ-a BiH biralo predsjednika, zamjenika predsjednika, pet dopredsjednika i deset članova Predsjedništva stranke te ostala tijela nužna za funkcioniranje stranke u narednom četverogodišnjem razdoblju.
Dragan Čović dobio je podršku 481 delegata te je ponovo izabran za predsjednika HDZ-a BiH. Niže razine HDZ-a BiH svoje izborne procese moraju završiti do 15. srpnja, piše Avaz.
Na Saboru su prisutni brojni predstavnici međunarodne zajednice, diplomati i stranačke delegacije, među kojima je i delegacija HDZ-a RH koje predvodi predsjednik te stranke Andrej Plenković, kao i predstavnici akademske zajednice, crkve, privrednici i drugi uglednici. Od predstavnika stranaka iz BiH tu su, između ostalih, Adil Osmanović (SDA), Edita Đapo (SBB), Nada Tešanović (SNSD) i drugi.
Plenković pozvao na izmjenu Izbornog zakona
Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izrazio je u subotu očekivanje da će se u Bosni i Hercegovini postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona i time prekinuti praksa preglasavanja Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda i pozvao je birače u toj zemlji da podupru Željanu Zovko s liste HDZ-a na izborima za Europski parlament.
"Bilo bi mi drago i to bi bilo zdravo i dobro za odnose među narodima u BiH da se iznađe rješenje, i to konsenzualno, za promjenu izbornoga zakonodavstva. To govorim u najboljoj namjeri da ono što nije pravično konačno postane pravično i da nemamo situacije poput onih u kojima se jedan narod ne osjeća dobro", rekao je Plenković u obraćanju na Saboru HDZ-a BiH u Mostaru.
"Sa sudionicima mirovnih razgovora kojima je uspostavljena hrvatsko-bošnjačka Federacija BiH, a kasnije i okončan rat te ustrojena dvoentitetska država u Daytonu nije bilo zamišljen scenarij po kojemu bi jedan narod mogao preglasavati druge", objasnio je Plenković.
"Takva preglasavanja počinju se intenzivirati od 2006., kada je Željko Komšić prvi put bio izabran za hrvatskog člana BiH Predsjedništva dominantno glasovima bošnjačkih birača", istaknuo je Plenković. Komšić je na takav način ponovno izabran 2010., a zatim i 2018. godine.
Samostalno donošenje odluka
"Nitko ni u kakvim primislima sredinom devedesetih nije u pameti imao scenarije koji su se počeli događati od 2006.“, dodao je Plenković. Pozvao je političke predstavnike triju naroda u BiH da samostalno donose odluke bez nametanja sa strane.
"Posebno je važno da se odluke u Bosni i Hercegovini donose na temelju političke volje svih njezinih konstitutivnih naroda. Ključne odluke o budućnosti ne može donositi netko izvan Bosne i Hercegovine. To nije ni dobro ni zdravo i za demokraciju i za suverenitet zemlje“, pojasnio je.
Opetovao je potporu europskom i euroatlantskom putu BiH i pozvao hrvatske birače u BiH da na izborima za Europski parlament podupru Željanu Zovko kao kandidatkinju podrijetlom iz BiH koja se nalazi četvrta na listi HDZ-a Hrvatske.
"Ono što radimo skupa je da na taj način podržimo europski put Bosne i Hercegovine, da podržimo Hrvate kao ravnopravan konstitutivni narod", dodao je Plenković. Nagovijestio je i nastavak potpore brojnim projektima Hrvata u BiH uključujući mostarsko sveučilište i bolnicu u tome gradu.
Eurozastupnica Željana Zovko izjavila je na stranačkoj konvenciji HDZ-a BiH kako je Hrvatima u BiH zahvaljujući nepravednom izbornom zakonu nametnut Željko Komšić za člana BiH Predsjedništva 'koji uopće ne predstavlja taj narod'. Ocijenila je da je jedina budućnost BiH vezana uz europske integracije.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izrazio je očekivanje da će se u sljedećih pola mjeseca postići dogovor te imenovati novi saziv Vijeća ministara BiH, a zatim i Vlada Federacije BiH što, po njemu, ovisi o pronalaženju partnera za izmjenu Izbornog zakona. (Hina,M.V.)