Mediji o neobičnom savezništvu

Pomaže li Rusija Trumpu da postane predsjednik SAD-a?

Nedavnom objavom hakiranih e-mailova usmjerenih protiv predsjedničke kandidatkinje Hillary Clinton, u medijima su se pojavile nepotvrđene informacije kako iza tog čina stoje ruski hakeri. Svjetski mediji stoga počinju postavljati pitanje podržava li Vladimir Putin njenog protivnika i predsjedničkog kandidata Republikanske stranke, kontroverznog Donalda Trumpa.

Nakon što je u javnost procurilo 20 tisuća hakiranih e-mailova, među kojima se našao i onaj prema kojem se čini kako je Demokratski nacionalni komitet još od početka utrke za demokratsku predsjedničku nominaciju s Berniejem Sandersom favorizirao Hillary Clinton, došlo je do neugodne situacije na konvenciji demokrata.

Curenje e-mailova usmjereno je protiv kampanje Hillary Clinton, a mediji kao moguće krivce za takav čin prozivaju Ruse. Smatraju, kako u obzir dolazi mogućnost kako Vladimir Putin zapravo pokušava pomoći Donaldu Trumpu da postane predsjednik.

Svečana prilika u kojoj je Clinton potvrđena kao demokratska kandidatkinja za predsjedničku utrku, pretvorila se u susret pun negodovanja Sandersovih pristaša upućenih prema Clinton. Ovakav razvoj situacije ide u prilog njenom protivniku Donaldu Trumpu, koji je prošlog tjedna potvrđen kao predsjednički kandidat svoje stranke.

Iz predstavništva kampanje Hillary Clinton oglasili su se, te tvrde, kako su za hakiranje odgovorni ruski špijuni, zbog čega bi ova situacija ipak mogla naštetiti i Trumpu. 

Tvrtka koju su demokrati unajmili kako bi istražila detalje hakiranja otkrila je tragove najmanje dvije grupe sofisticiranih hakera imena 'COZY BEAR' i 'FANCY BEAR' navodno povezanih s ruskom vladom. Ovi hakeri oduzeli su godišnje podatke koji uključuju razgovore i istraživanja vezana uz Donalda Trumpa, a podaci povezani s otuđenim dokumentima ukazuju na to kako su prošli i kroz ruska računala, budući da je posljednje izmjene na njima spremio i učinio netko s imenom 'Felix Edmundovich'. Ovakvo ime tvori referencu na povijesnu političku figuru Feliksa Dzeržinskog, poznatog i pod nadimkom 'čelični Feliks', osnivača tajne sovjetske policije. 

Objava mailova na Wikileaksu netom prije konvencije demokrata osmišljena je kako bi demokratskoj kandidatkinji nanijela što veću štetu, a tjedan dana nakon što je Donald Trump izjavio zabrinjavajuće komentare o američkoj potpori NATO-u, pišu američki mediji. Trump je u izjavi New York Timesu rekao kako će odlučiti hoće li pružiti potporu američkim NATO saveznicima protiv ruske agresije ovisno o tome jesu li te države ispunile svoje obveze prema SAD-u. Ranije je također okarakterizirao ruskog predsjednika Vladimira Putina kao snažnog vođu, pritom krizirajući NATO organizaciju nazvavši ju zastarjelom i skupom.

U duhu ovih izjava, menadžerica predsjedničke kampanje Hillary Clinton izjavila je kako je Trump republikansku platformu učinio pro-ruskom. Pojavile su se i druge poveznice između Trumpa i Rusije, a jedna od njih je i objava The Washington Posta u kojoj se navodi kako se Trump snažno oslanja na ruske financijske izvore. 

Iako su iz Trumpovog stožera sve navode o njegovoj povezanosti s Rusijom demantirali, i dalje postoji kontroverza zbog koje će se mnogi usuditi usporediti republikanskog kandidata s ruskim predsjednikom Putinom i zapitati se je li Trump zapravo Putinova marioneta.