Tim znanstvenika s Instituta u Edinburghu kaže kako bi ta tehnika mogla voditi do novih načina očuvanja plodnosti kod djece koja se liječe od raka.
Također, to je prilika da se dodatno istraži kako se razvijaju ljudska jajašca jer je to i dan-danas misterij za znanost.
Stručnjaci kažu kako je to uzbudljivo otkriće, no ističu i da ih čeka još puno posla prije kliničke uporabe.
Žene se rađaju s nezrelim jajašcima u jajnicima i ona se u potpunosti razvijaju tek nakon puberteta. Znanstvenicima su trebala desetljeća da u laboratoriju uspiju uzgojiti zrela jajašca. Cijeli proces zahtijeva pažljivo kontrolirane razine kisika, hormona i proteina koji simuliraju rast i medij u kojem se jajašca uzgajaju.
"Jako uzbudljivo"
Iako su dokazali da je moguće, taj je proces zasad još prilično neuspješan jer tek 10 posto jajašaca uspije preživjeti do sazrijevanja, pa će taj proces trebati dodatno poboljšati. Također, jajašca nisu oplođena, pa nije sigurno koliko su održiva, objavljeno je u stručnom časopisu Molecular Human Reproduction.
"Jako je uzbudljivo dobiti dokaz načela da je moguće doći do ove faze ljudskog tkiva", rekla je profesorica Evelyn Telfer za BBC. "No imamo još puno posla na poboljšanju uvjeta i testiranju kvalitete jajašaca. Ipak, ovo je veliki napredak u razumijevanju razvoja ljudskih jajašaca."
To je proces koji je u ljudskom tijelu tempiran i iznimno dobro kontroliran - neka će jajašca sazrijeti tijekom puberteta, a neka više od sva desetljeća kasnije.
Tijekom razvoja jajašca trebaju izgubiti pola svog genetskog materijala, inače bi bilo previše DNK-a kada dođe do oplodnje. Višak DNK-a se odbacuje u minijaturnu stanicu nazvanu "polarno tijelo", no tijekom studije "polarna tijela" bila su abnormalno velika.
"To nas zabrinjava", rekla je profesorica Telfer, no dodala ja i kako misli da se to može riješiti poboljšanjem tehnologije.
Pomoć djeci koja se liječe od raka
Rad na mišjim jajašcima, koji je započeo prije 20 godina, pokazao je da se tehnologija može koristiti za proizvodnju živih životinja.
Postignućem s ljudskim tkivom moglo bi se u konačnici koristiti za pomoć djeci koja se liječe od raka. Naime, kemoterapija i radioterapija mogu uzrokovati sterilnost.
Odrasle žene mogu zamrznuti zrela jajašca, pa čak i zametke ako su oplođeni partnerovom spermom, prije početka liječenja. No to nije moguće kod djevojčica koje su karcinom dobile u djetinjstvu. Sada mogu zamrznuti tkivo jajnika prije tretmana, a ono se kasnije, u zrelim godinama, vraća u tijelo ako pacijent želi imati vlastitu djecu. No ako u zamrznutom uzorku postoje bilo kakve abnormalnosti, liječnici će smatrati da je previše rizično.
Jaja uzgojena u laboratoriju bila bi sigurniji izbor za te pacijente.
"Ovo predstavlja pravi korak naprijed u našem razumijevanju, daje nadu pacijentima", rekao je ginekolog Stuart Lavery iz bolnice u Hammersmithu.
U Ujedinjenom Kraljevstvu legalno je oploditi jedno od uzgojenih jajašaca i stvoriti embrij u svrhu istraživanja. No tim iz Edinburghu nema dozvolu za provođenje eksperimenta. Razgovaraju o tome hoće li od Uprave za ljudsku oplodnju i embriologiju (HFEA) tražiti dozvolu ili će surađivati s centrom koji već ima dozvolu.
Direktor istraživanja, profesor Azim Surani s Cambridgeova Gurdon Instituta kaže: "Molekularna karakterizacija i kromosomske analize trebaju pokazati kakve su ove jajne stanice u usporedbi s normalnim jajašcima."