Unatoč ograničenim tehničkim i komunikacijskim resursima neke od metoda koje su se koristile tada koriste se i danas, a iz tog vremena su ostale neke od najpoznatijih marketinških kampanja, poput najslavnijeg postera u povijesti, ‘Uncle Sam Want You’ James Montgomery Flagg, kojim su se regrutirali novi pripadnici američke vojske.
Medijska propaganda izgledala je očekivano: medije su naveliko kontrolirale vlade zemalja uključenih u rat, manipulirali su podacima i napisima u novinama kako bi u ljudima probudili patriotski naboj i na taj način ih nagovarali da se aktivno uključe u rat. Kontrola medija tih je godina dosegla razinu koju nikada do tada građani i čitatelji nisu vidjeli, pa je bilo lako manipulirati s njihovim osjećajima i mišljenjem.
Osim što su novine uglavnom objavljivale naručene tekstove koji su prolazili kroz veliki broj cenzorskih ruku po raznim vladinim uredima, ti su tekstovi bili napisani poput najvećeg medijskog ‘trasha’. Najbolji primjeri za to su naslovi na tekstovima koji su i do danas ostali među najozloglašenijima naslovima u povijesti medija. U tome su prilično prednjačili britanski mediji.
‘Nijemci odsjekli ruke belgijskom dječaku’ ili ‘Njemački vojnici rastrgali kanadskog časnika’ su primjeri koje mnogi povjesničari i danas navode kao najgore primjere manipulacije među čitateljima. Zbog takvih je naslova rasla mržnja prema Nijemcima, ali i domoljubni naboj u narodu koji je svakoj vladi bio potreban ne samo da bi se što više ljudi priključilo vojsci, već i zbog toga što su shvatili da je u takvoj atmosferi bilo kakva vrsta manipulacije znatno olakšana.
I Nijemci su naravno koristili svoje medije za istu stvar u kojima su se mogle pročitati priče kako saveznički vojnici nabijaju bebe na bajunete i namjerno ih inficiraju s virusima kuge i raznih smrtonosnih bolesti.
Takva je medijska propaganda trajala cijeli rat, jer je bila vrlo efektna. Pretjerivanje i laganje čitatelja naprosto se pokazalo kao dobitna kombinacija, a što su čitatelji više vjerovali objavljenim besmislicama to su ih novine više objavljivale.
Teorije zavjera: Zašto se Amerika uključila u Prvi svjetski rat?
No, propaganda u medijima nije bila dovoljna, pa su vlade, a naročito američka počele mobilizirale marketinšku industriju. Posteri koji su se izrađivali u to vrijeme također su se, poput novina, radili u dogovoru s vladama. Američki kongres odobrio je za to vrijeme nevjerojatnih 1.2 milijuna dolara u marketinške kampanje iz kojih je izašao slavni ‘Uncle Sam Want You’, ali i niz drugih postera koji su i danas u umjetničkom smislu savršeni.
Knjižice, pamfleti i leci dijelili su se građanima, a autori su bili povjesničari i profesori. Nijedna vlada naime nije htjela dozvoliti da tekstove koji su trebali građane uvjeriti da je neprijateljska strana zla i želi ih uništiti budu amaterski napisani, pa su za takve stvari angažirali isključivo stručnjake.
Isto se radilo s glazbenicima i piscima. Od njih su se naručivale pjesme i knjige koje su trebale govoriti o veličanstvenosti nacije, nakon čega su angažirani nacionalni heroji kojima su se organizirale turneje tijekom kojih bi po gradovima držali govore i opravdavali rat, nagovarali ljude da im se priključe i govorili o užasima koje su radili neprijatelji.
Ovakva propaganda se, kao što je povijest i pokazala, nastavila koristiti i u budućim sukobima, otvorila je vrata medijskoj tablodizaciji i uvela nove trendove u marketinškoj industriji koji se i danas smatraju pionirskim potezima na kojima počiva marketinški sektor.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook