Studija zapravo i nema iznenađujuće rezultate. Prema njegovom timu, postoji značajna pozitivna korelacija između nepravde, niskog stupnja inteligencije i socijalne konzervativne ideologije, izvijestio je LiveScience.
Istraživači su otkrili da je vjerojatnije da djeca s niskom inteligencijom imaju predrasude kao i odrasli.
Predrasude su ekstremno kompleksne i višeznačne. Brian Nosek, socijalni i kognitivni psiholog na Sveučilištu Virginia vjeruje da će ova studija izazvati mnogo kontroverzi. On sam nije sudjelovao u istraživanju, ali smatra da kada netko izabere inteligenciju, političku ideologiju te rasizam i izgled u bilo kojoj vezi te tri varijable, to će sigurno nekog uvrijediti.
>> London: Dvojica osuđena zbog ubojstva koje je otkrilo rasizam u policiji
Ranija istraživanja već su utvrdila da su predrasude karakteristika desnih birača, dok su neke studije našle jasnu vezu između nižih razina obrazovanja i izraženog rasizma. Stoga je Hodson odlučio da je logično pokušati utvrditi postoji li povezanost između inteligencije i predrasuda.
Njegova studija je otkrila da djeca s niskom inteligencijom imaju smanjenu sposobnost razumjeti perspektivu drugih, posebno ljude različite etničke i klasne pripadnosti, te je jasna indikacija da će prihvatiti desnu ideologiju.
Hodsonov je tim u svom radu analizirao dvije britanske studije. Prva je pratila djecu rođenu u ožujku 1958., a druga je pratila djecu rođenu u travnju 1970. Djeci je testirana inteligencija u dobi od 10 i 11 godina te ponovno sa 30 i 33 godine. Istovremeno su mjerene i njihove razine društvenog konzervativizma i rasizma.
Prva studija mjerila je verbalnu i neverbalnu inteligenciju pomoću testova u kojima ljudi moraju pronaći sličnosti i razlike među riječima, oblicima i simbolima. Druga je kognitivne sposobnosti istražila na četiri načina koji su, između ostalog, uključivali crtanje oblika, definiranje riječi, prisjećanje brojeva i otkrivanje sličnosti među riječima.
Radna definicija 'konzervativaca' u ovoj se studiji oslanjala na stavove sudionika istraživanja koji su odgovarali pozitivno ili negativno na izjave poput: ' Obitelj pati ako mama radi puno radno vrijeme', 'Škole bi trebale učiti djecu da budu poslušni prema autoritetu, ili 'Ne smeta mi rad s ljudima druge rase.'
Rezultati su pokazali kako da djeca niske inteligencije u zreloj dobi pokazuju sklonost rasizmu. Međutim, ono što je objasnilo vezu između ove dvije varijable bio je politički čimbenik. Kada su istraživači u analizu uključili društveni konzervativizam, pokazalo se da je ova ideologija odgovorna za velik dio povezanosti između inteligencije i pristranosti. Ljudi manjih kognitivnih sposobnosti također su imali manje kontakta s drugim rasama.
'Otkriće do kojeg smo došli slaže se s ranijim studijama koje su pokazivale da je kontakt među različitim skupinama mentalni izazov i da kognitivno iscrpljuje. Također, slaže se i rezultatima koji pokazuju da kontakti smanjuju predrasude. Društveno konzervativne ideologije uglavnom nude hijerarhiju i red, pa mogu biti privlačne ljudima niže inteligencije. Međutim, one isto tako često jačaju predrasude', smatra Hodson.
'Ja mislim da nije sve tako jednostavno kao što o tome govori studija', kaže Nosek. 'Mislim da smanjeni kognitivni kapacitet može voditi do više jednostavnih načina da se predstavi svijet, a jedan od njih može biti utjelovljen u desničarskoj ideologiji gdje su 'ljudi koje ne znam prijetnja', a svijet je 'opasno mjesto'.