Ruski naftni div Lukoil pristao je u četvrtak prodati svoju inozemnu imovinu američkoj investicijskoj tvrtki, što je snažan pokazatelj da sankcije predsjednika Donalda Trumpa protiv Moskve počinju davati rezultate, izvijestio je Newsweek.
Donald Trump upravo je pogodio Rusiju jače od bilo koje rakete iz Ukrajine, istaknuo je list u svojoj analizi prodaje imovine Lukoila.
Predložena prodaja, koju neki procjenjuju na oko 22 milijarde dolara, dolazi u trenutku kada se Lukoil suočava sa sankcijama i obvezama povlačenja kapitala te bi mogla zadati iznimno težak ekonomski udarac Kremlju.
Lukoil, po prihodima najveća ruska tvrtka izvan državnog vlasništva, među energetskim divovima izdvajao se zbog svog međunarodnog dosega jer je ulagao u inozemstvo, razvijajući rafinerije u Europi, uzvodne projekte na Bliskom istoku i benzinske postaje na nekoliko kontinenata, izvijestio je Newsweek.
To se počelo raspadati kada su SAD i njihovi zapadni saveznici počeli uvoditi sankcije Rusiji nakon invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. U listopadu 2025. Trumpova administracija uvela je ciljane sankcije protiv Rosnjefta i Lukoila.
Velika šteta
Sankcije SAD-a blokirale su svu imovinu Lukoila koja se nalazi u SAD-u ili su pod američkom kontrolom, što znači da je zamrznuta i da se njome ne može raspolagati. Sankcije se nisu odnosile samo na matičnu tvrtku već i na brojne podružnice i povezane subjekte, čime je njihov učinak dodatno proširen.
Ministar financija Scott Bessent opisao je Lukoil u listopadu kao "dio ratnog stroja Kremlja" i dodao da je došlo vrijeme da se zaustavi ubijanje i postigne prekid vatre.
Prodaja Lukoilove inozemne imovine predstavlja ozbiljan udarac ruskim poreznim prihodima u trenutku kada si Kremlj to najmanje može priuštiti.
Za razliku od državnih energetskih divova, Lukoilove operacije u inozemstvu donosile su stabilnu dobit, koja se kroz dividende i poreze slijevala natrag u Rusiju. Prisilno izbacivanje te imovine iz ruskog vlasništva naglo smanjuje izvor prihoda kojem Moskva ima pristup izvan svojih granica.
Značajan pad prihoda
Prošlog je tjedna Reuters izvijestio da se očekuje da će prihod ruskog proračuna od poreza na naftu i plin pasti za 46 posto u odnosu na siječanj prošle godine. Očekuje se da će prihodi ovog mjeseca pasti na oko 420 milijardi rubalja (4,54 milijardi eura), što bi bio najniži iznos od kolovoza 2020., na vrhuncu pandemije koronavirusa.
Ruski proračun i dalje uvelike ovisi o prihodima od nafte i plina, koji su posljednjih godina činili oko trećine ukupnih prihoda, a ta se ovisnost zbog ratne potrošnje dodatno povećala.
Rusija je pad kompenzirala visokim izdvajanjima za obranu, porezima i snažnim zaduživanjem. Međutim, kada rat jednom završi, zemlja će se suočiti s golemim troškovima obnove i pritiskom da poboljša životni standard.
Sankcije ne samo da stežu ratnu omču nego šalju i snažnu poruku o krhkosti ruske korporativne moći u inozemstvu te ozbiljno sužavaju fiskalne mogućnosti Rusije u poslijeratnom razdoblju, piše list.