"Surađujemo po načelima ravnopravnosti, partnerske podrške, uvažavanja interesa jednih i drugih, a to je i bit strateškog smjera našeg udruženja okrenutog budućnosti, smjera koji zadovoljava težnje najvećeg dijela svjetske zajednice, takozvane globalne većine", rekao je Putin.
Članice BRICS-a - Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika - čine više od 40 posto posto svjetske populacije, a očekuje se da će se na samitu raspravljati o proširenju na nove zemlje. Putin se na to nije osvrnuo u svom obraćanju.
On nije mogao osobno prisustvovati samitu zbog naloga za uhićenje koji je za njim u ožujku izdao Međunarodni kazneni sud (MKS), optužujući ga za ratne zločine u Ukrajini.
Moskva je odbacila optužbe kao nečuvene i ocijenila da taj potez nema pravni značaj jer Rusija nije članica MKS-a. Međutim, Južnoafrička Republika je članica, što znači da bi ga morala uhititi da je stupio na njezin teritorij.
Putin je rekao da će se na samitu detaljno raspravljati o pitanju prebacivanja trgovine između zemalja članica s američkog dolara na nacionalne valute, što je proces u kojem će razvojna banka BRICS-a igrati veliku ulogu.
"Objektivni, nepovratni proces dedolarizacije naših gospodarskih veza uzima sve veći zamah", istaknuo je ruski čelnik.
BRICS je sve važniji forum za Rusiju u vrijeme kada se njezino gospodarstvo bori sa zapadnim sankcijama zbog rata u Ukrajini te nastoji izgraditi nove diplomatske i trgovinske odnose s Azijom, Afrikom i Latinskom Amerikom.
Putin je rekao da Rusija posebno želi razviti dva ključna projekta - sjeverni morski put s novim lukama, terminalima za gorivo i proširenom flotom ledolomaca te koridor sjever-jug koji povezuje ruske luke s terminalima u Perzijskom zaljevu i Indijskom oceanu.
Dodao je da će Rusija ostati pouzdan opskrbljivač hranom za Afriku i da dovršava razgovore o besplatnoj opskrbi žitarica skupini afričkih zemalja, kao što je obećao na samitu u Sankt Petersburgu prošlog mjeseca.
To je obećanje uslijedilo nakon što se Rusija povukla iz sporazuma koji je Ukrajini omogućio izvoz žita iz crnomorskih luka i nakon što je više puta bombardirala ukrajinske luke i skladišta žitarica, zbog čega su je Kijev i Zapad optužili za korištenje hrane kao oružja.