Novo izvješće stiže samo 18 mjeseci nakon zadnje procjene vlade, no zbog ruske invazije na Ukrajinu vlada smatra da je nužno preispitati svoju sigurnosnu politiku.
Tradicionalno, Finci su oprezni prema Rusiji, zemlji s kojom dijele 1340 kilometara dugu granicu i s kojom su 1939. i 1944. vodili dva rata i izgubili značajan dio teritorija.
Niti NATO nije uživao potporu stanovništva i Savez je uobičajeno podržavalo tek oko 20 posto Finaca, no unazad mjesec dana potpora Savezu predvođenom SAD-om je porasla.
"Nakon što se analiziraju rizici i alternative, doći će vrijeme za zaključke", rekao je predsjednik Sauli Niinisto, no nije rekao kada bi se mogli očekivati zaključci vlade. "Imamo također sigurna rješenja za našu budućnost. Moramo ih temeljito razmotriti. Ne s odgodom, već pažljivo", istaknuo je predsjednik.
Niinisto se prošli vikend u Washingtonu sastao s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, a s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom bi trebao telefonski razgovarati u petak.
Finske vlasti su u četvrtak priopćile da su povećale rezerve goriva i primarnih proizvoda koje Finska čuva još od zadnjih ratova.
Finska premijerka Sanna Marin jučer je kazala da će se o pridruživanju NATO-u "raspravljati i u parlamentu, s predsjednikom, u vladi i među strankama."