Zajednička deklaracija Hrvatske, Slovenije i zemalja zapadnog Balkana izostala je s ovogodišnjeg skupa Procesa Brdo-Brijuni jer BiH ne želi prihvatiti hrvatski stav o važnosti "legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti u BiH".
Na skupu u dvorcu Brdo kod Kranja domaćini su slovenski predsjednik Borut Pahor i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, a stigli su i predsjednici svih šest zemalja zapadnog Balkana, pa i tri člana Predsjedništva BiH.
This browser does not support the video element.
"Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih političkih lidera procesu izbornih reformi u punom suglasju s EU standardima", trebalo je stajati u konačnom dokumentu.
"Odustali smo od deklaracije", potvrdio je predsjednik Zoran Milanović nakon sastanka, "ali imamo zaključke, što je isto dobro. Učinit ću sve da se ova inicijativa nastavi", rekao je.
"Doticanje pojma 'jednaka prava za sve konstitutivne narode' nekima smeta, legitimno ili ne, ali tako je", objasnio je odustajanje od deklaracije.
"Moj je prijedlog bio da se u dokumentu spomene i konstitutivnost naroda u BiH, no neki kolege iz BiH to nisu dali, to je odbijeno istog trena i odlučili smo da na deklaraciju nećemo ni ići", kazao je Milanović.
This browser does not support the video element.
"Nisam razgovarao s Vučićem o optužnicama za pilote i neću, to nije način. Za nas će svakako jedan od kriterija za razgovor sa Srbijom biti i jedna od tih tema", kazao je Milanović i dodao da je u toj zemlji situacija takva da je "dvije trećine Srba u Srbiji protiv članstva te zemlje u Europskoj Uniji".
Vezano za status kandidata za BiH, Milanović je ponovio svoj stav da je podrška dodjeli statusa Ukrajini, a ne i BiH "moralni užas". Sad se igramo skrivača", rekao je kao komentar da se kod odluke svi skrivaju iza Europske komisije.
"Bila je prilika u lipnju da se da jedna politička poruka", dodao je, a to nije učinjeno.
Na skupu su albanski predsjednik Bajram Begaj, članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Ovogodišnji susret prilika je za razgovor o trenutačnoj situaciji u regiji i za novi poziv članicama i institucijama Europske unije da ubrzaju proces proširenja.
Srbija i Crna Gora već pregovaraju s EU-om, Albanija i Sjeverna Makedonija otvorile su pregovore u srpnju nakon godina zastoja, a Kosovo i BiH još čekaju status kandidata.
Sastanci na vrhu Procesa Brdo-Brijuni održavaju se od 2013. na inicijativu Hrvatske i Slovenije. Inicijativa inače ima običaj ugostiti dužnosnike zemalja i izvan područja jugoistoka Europe, no ove godine nije najavljen nijedan.
Njemačka kancelarka Angela Merkel imala je tu ulogu u Dubrovniku 2014., francuski predsjednik Francois Hollande na prvom skupu u Brdu 2013., prošle godine je u istom dvorcu bio francuski predsjednik Emmanuel Macron, a 2015. je na skupu u Zagrebu bio tadašnji američki potpredsjednik, a danas predsjednik Joe Biden.
Milanović je u Sloveniju stigao još u nedjelju. U Ljubljani je održao radni sastanak s Pahorom na kojem se razgovaralo o temama skupa, priopćeno je iz Ureda predsjednika RH.