Čelnici država članica EU-a zadužili su Europsku komisiju da pripremi dodatne mjere i alate za smanjenje cijena energije, a hrvatska vlada je među prvima uvele mjere za smanjivanje cjenovnog udara, izjavio je u petak premijer Andrej Plenković.
"Dali smo zadatak Komisiji da pripremi dodatne mjere i alate kojima bismo pomogli državama članicama u pogledu nastojanja da se smanji energetski pritisci na cijene naftnih derivata, plina i posljedično cijena struje", rekao je Plenković, rezimirajući rezultate samita EU-a koji je završio u četvrtak navečer.
Najavio je da će već danas imati sastanak na tu temu i da će vlada u ponedjeljak izići s mjerama za sprječavanje velikog skoka cijena koji bi se neminovno dogodio s obzirom na situaciju na tržištu.
Rekao je da je Hrvatska bila među prvima koja je odmah išla smanjivati cjenovni udar za eurosuper, eurodizel i plavi dizel te za ukapljeni naftni plin za spremnike za boce.
Kaže da je ova kriza zbog sukoba na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog tjesnaca "ozbiljnija i zahtjevnija" od one na početku ruske agresije na Ukrajinu.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je po završetku samita najavila mjere za sve četiri komponente koje određuju cijenu električne energije - samu proizvodnju, naknadu za prijenosne mreže, poreze i pristojbe, trgovinu emisijama.
Te mjere uključuju državne potpore proizvođačima električne energije te prijedlog zakona za poboljšanje produktivnosti mrežne infrastrukture. Što se tiče poreza i pristojbi, situacija se uvelike razlikuje od zemlje do zemlje, u nekima su porezi na električnu energiju veći nego na plin, što je neodrživo, rekla je von der Leyen.
"Predložit ćemo smanjenje poreznih stopa na električnu energiju kako bismo osigurali da su porezi na struju manji od poreza na fosilna goriva”.
Čelnici 10 država članica EU-a, među njima i hrvatski premijer Plenković, poslali su u srijedu, prije samita, pismo Antoniju Costi i Ursuli von der Leyen u kojem traže temeljito preispitivanje sustava za trgovinu emisijama (ETS 1), između ostaloga, da se nastavi s dodjelom besplatnih emisijskih jedinica nakon 2034. kako bi se ublažio utjecaj tog sustava na cijene električne energije.
"To je bio apel da se jedan dio tih besplatnih emisijskih jedinica produlji i Komisija ima razumijevanja za to”, kaže Plenković dodajući da Hrvatsku ETS ne ugrožava jer je ona četvrta zemlja u EU-u po udjelu obnovljivih izvora energije.
Na pitanje razmatra li vlada ponovno preuzimanje Ine, Plenković je rekao da je vlada napravila procjenu, ponudila cijenu koju nažalost Mađari nisu prihvatili.
"Kad bi oni promijenili stav mi bismo se rado vratili na temu, ali mislim da moramo urediti odnose i pokušati funkcionirati u ovako nezahvalnoj situaciji na što je moguće bolji način. Mislim da je ona prva odluka o privatizaciji Ine bila jedna od najvećih strateških grešaka hrvatske politike i danas mi živimo s onim što smo zatekli", rekao je Plenković.
Govoreći o mađarskoj blokadi zajma za Ukrajinu, Plenković je odbacio tvrdnje mađarskog premijera Viktora Orbana da Bruxelles financira oporbu da ga pobijedi na izborima.
"Europske institucije ne financiraju nikakvu oporbu u bilo kojoj zemlji, pa ni u Mađarskoj. Tamo traje višemjesečna izborna kampanja i cijeli njezin koncept kako je mađarska vladajuća stranka Fidesz vodi svodi se na to da oni štite zemlju od nekakvog zločestog vodstva u Bruxellesu i od oporbe koju žele zalijepiti za to vodstvo”, kaže Plenković.
Orban je jučer unatoč žestokim kritikama na samitu ostao pri tome da neće deblokirati zajam za Ukrajinu dok ponovno ne potekne nafte kroz naftovod Družba.
Plenković kaže da je jučer na samitu "temeljito objasnio" Orbanu i njegovu slovačkom kolegi Robertu Ficu da je Jadranski naftovod pouzdan, siguran i funkcionalan dobavni pravac koje može zadovoljiti potrebe za naftom i Mađarske i Slovačke.