Nacisti su između 1933. i 1945. godine opljačkali oko 650.000 umjetnina, mnoge iz židovskih obitelji koje su protjerane, uhićene ili ubijene u koncentracijskim logorima, pisao je još lani Associated Press. Neke slike djela su najslavnijih svjetskih umjetnika poput van Gogha, Picassa i Chagalla.
Radovi koji su dio zbirke u muzeju Kunsthaus Zurich pripadaju nekima od najpriznatijih svjetskih umjetnika, uključujući Claudea Moneta i Vincenta van Gogha. Međutim, dugo su postojale sumnje o podrijetlu djela u zbirci Emila Bührlea, nazvanoj po trgovcu oružjem rođenom u Njemačkoj koji se obogatio tijekom Drugog svjetskog rata izrađujući i prodajući oružje nacistima.
Djela pod istragom
Dok istražuje jesu li ih oteli nacisti, jedan od vodećih švicarskih muzeja umjetnosti uklonit će pet slika s jedne od svojih izložbi, a odluka o uklanjanju slika dolazi nakon objave novih smjernica za postupanje s velikim brojem kulturnih djela koja još uvijek nisu vraćena obiteljima kojima su ukradena.
Umjetnička djela koja su pod istragom su: Jardin de Monet à Giverny Claudea Moneta, Portret kipara Louisa-Josepha Gustavea Courbeta, Georges-Henri Manuel Henrija de Toulouse-Lautreca, Stari toranj Vincenta van Gogha i La route montante Paula Gauguina.
Zakladni odbor za kolekciju Emila Bührlea rekao je u priopćenju da je predan traženju pravednog i pravičnog rješenja za ova djela s pravnim nasljednicima bivših vlasnika, slijedeći najbolju praksu.
Šesto djelo u kolekciji, La Sultane Edouarda Maneta, također je bilo pod nadzorom, ali je Zaklada rekla da ne vjeruje da se nove smjernice primjenjuju na njega te da će se slika razmatrati zasebno, piše BBC.
"Zbog sveukupnih povijesnih okolnosti vezanih uz prodaju, Zaklada je spremna ponuditi financijski doprinos imanju Maxa Silberberga s obzirom na tragičnu sudbinu bivšeg vlasnika", rečeno je.
Silberberg je bio njemački židovski industrijalac čiju su opsežnu zbirku umjetnina nacisti prodali na prisilnim dražbama. Smatra se da je ubijen u nacističkom logoru smrti Auschwitz tijekom holokausta. Prema pisanju Neue Zürcher Zeitung, vodila se rasprava o tome je li Silberberg bio prisiljen prodati La Sultane ili je to učinio slobodno iz financijskih razloga.
Suočavanje s prošlošću
Više od 20 zemalja, uključujući Švicarsku, složilo se ranije ove godine s novim najboljim praksama američkog State Departmenta o tome kako se nositi s umjetninama koje su opljačkali nacisti.
Najbolje prakse su izdane povodom obilježavanja 25. godišnjice načela Washingtonske konferencije 1998., koja su postavila skup načela usmjerenih na vraćanje predmeta koji su ukradeni ili nasilno prodani. Načela su važno utočište za obitelji koje traže povrat opljačkanih umjetnina jer, prema švicarskom zakonu, danas se ne mogu podnijeti pravni zahtjevi za povratom ili kompenzacijom za djela iz zbirke Bührle zbog zastare.
Stuart Eizenstat, posebni savjetnik američkog državnog tajnika za pitanja holokausta, rekao je tijekom objave najboljih praksi u ožujku da se procjenjuje da više od 100.000 od 600.000 slika i mnogo više od milijuna knjiga, rukopisa, obrednih vjerskih predmeta te još mnogo drugih ukradenih kulturnih predmeta nikada nije vraćeno”.
Do svoje smrti 1956. Bührle je prikupio zbirku od oko 600 umjetnina. Velikim brojem njih upravlja Zaklada Bührle i izloženi su u Kunsthausu kao dio 20-godišnje posudbe, a za ostale se navodi da vise u domovima Bührleovih preživjelih rođaka.