"Boeing 747 dao je svijetu krila. Smanjio je svijet", rekao je za AFP Michael Lombardi, stručnjak za povijest kompanije Boeing, kojoj je taj leteći div bio zaštitni znak.
"Odjednom se moglo putovati iz Londona do Singapura. Svijet je postao dostupan u manje od 24 sata", dodao je stručnjak za avijaciju Michel Merluzeau.
Delta Air Lines povući će 19. prosinca Boeing 747 iz svoje putničke flote nakon posljednjeg leta na liniji Seul-Detroit. Od tog datuma nijedna američka zrakoplovna kompanija neće više imati '747' namijenjen prijevozu putnika.
Lufthansa, British Airways i Korean Air Lines će ih, međutim, i dalje posjedovati.
Za oproštaj, Delta nudi i letove, uključujući jedan 20. prosinca, za više svojih djelatnika i vjernih klijenata, za što su karte razgrabljene putem online aukcije, što dokazuje nostalgiju tisuća zaljubljenika u taj zrakoplov koji se već nalazi u najvećim muzejima aeronautike, čak i prije mirovine.
"Ovo je kraj jednog doba", smatra Bob van der Linden, s odjela za zračni promet i svemir muzeja Smithsonian iz Washingtona. "To je avion koji je omogućio da putovanja zrakoplovom budu dostupna širokoj javnosti."
"Velik je, jako udoban, ima stube. Prozori su dalje od vas, ima mjesta, možete se opustiti", dodao je van der Linden.
Nazvan "kraljicom neba" ili "Jumbo Jetom", 747 je lako prepoznatljiv po zadebljalom prednjem dijelu trupa. Može, ovisno o verziji, prevoziti više od 600 putnika, ima četiri motora i dvije razine sjedala za putnike, od kojih je ona viša namijenjena prvoj klasi.
Zamišljen kako bi se odgovorilo na ekspanziju u zračnom prijevozu i ublažio problem zagušenja zračnih luka, 747 je otvorio put drugom nebeskom divu, Airbusu A380, koji je stavljen na tržište 2005., no američke ga zračne kompanije zaobilaze.
Projekt je nastao kada je Juan Trippe, osnivač Pan Ama, početkom 1960-ih pristupio svojem prijatelju Billu Allenu, predsjedniku Boeinga.
"Prvotna zamisao bila je da se uzmu dva trupa poput onih zrakoplova 707 (tada najvećeg) i da ih se stavi jedan na drugoga, no Boeingovi inženjeri shvatili su da to ne bi funkcioniralo jer bi bilo teško evakuirati putnike u hitnim situacijama", prisjeća se Michael Lombardi. Tada su se dosjetili velikog zrakoplova s dva hodnika, koji će postati model za buduće zrakoplove za duge linije.
Pan Am je obećao da će kupiti zrakoplove, no Boeing je u to vrijeme radio na više projekata: 707, 737 i nadzvučnom SST-u, koji nikada nije ugledao svjetlo dana. Kompanija je tada radila i na raketi Saturn za svemirski program Apollo. Boeing, koji je još morao pronaći i lokaciju za proizvodnju 747, zato je privremeno obustavio financiranje tog projekta.
Prvi komercijalni let dogodio se u siječnju 1970., no narudžbe su kasnile. "Tada je izgledalo da je 747 pogreška", rekao je Lombardi.
Ali nije bio i ostao je najveći putnički zrakoplov sve do dolaska do dolaska A380.
Do danas je isporučeno nešto više od 1500 zrakoplova tog tipa, a oko 500 ih je još u uporabi, po podacima tvrtke Flightglobal Ascend. No te će se brojke smanjiti jer je njegovo održavanje skupo.
Boeing je odlučio da ga neće zamijeniti zrakoplovom iste veličine ili većim. Boeing 777, u komercijalnoj uporabi od 1995., manji je (najviše 550 mjesta) i štedi gorivo jer ima dva motora.
"Iskreno, nema potražnje za zrakoplovima koji mogu prevoziti puno putnika", rekao je u lipnju Randy Tinseth, potpredsjednik marketinga Boeinga.
Boeing će ipak nastaviti i dalje proizvoditi 747 za prijevoz tereta, vojne operacije i američkog predsjednika.
Donald Trump i njegovi nasljednici letjet će još neko vrijeme u slavnom Air Force Oneu, koji se temelji na modelu 747-8. Američko ratno zrakoplovstvo upravo je naručilo dva primjerka tog zrakoplova. (Hina)