Nacionalni institut za demografska istraživanja (IPSS) procijenio je u izvješću da bi 33,4 posto žena rođenih 2005. moglo biti bez djece. Po najoptimističnijem scenariju, bez djece bi ostalo 24,6 posto žena, a po najgorem 42 posto. Premijer Fumio Kishida obećao je u lipnju da će demografsku krizu pokušari riješiti "neviđenim" mjerama uključujući veće naknade za obitelji s troje ili više djece.
Istraživanje agencije Kyodo News objavljeno nedugo nakon toga pokazalo je, međutim, da oko dvije trećine građana ne gaji nade da će te politike biti učinkovite.
"Imajući u vidu porast troškova života, mislim da ljudi misle da si ne mogu priuštiti djecu ili da se ne mogu lako odlučiti na djecu", rekla je 23-godišnja Anna Tanaka za Reuters.
Broj djece u Japanu pada više od četiri desetljeća jer su ljudi sve manje skloni sklapanju braka i roditeljstvu i sve više zabrinuti za svoje financije, pokazuju istraživanja.
Direktor IPSS-a za demografska istraživanja Miho Iwasaw rekao je da ljudi kasnije ulaze u brak što dovodi do manjeg nataliteta. Godine 2020. žene su prvi put sklopile brak u prosječnoj dobi od 29,4 godine ili 3,9 godina kasnije nego 1985., po vladinim podacima. Ulazak u brak u kasnim 30-ima često kao posljedicu ima samo jedno dijete, rekao je Iwasawa.
Taj trend mogao bi izazvati začarani krug manjeg broja mladih koji kasnije imaju manje djece, rekao je Takuya Hoshino, viši ekonomist Istraživačkog instituta Dai-ichi Life.
Budući da ljudi imaju manje djece, mogu više potrošiti na svako dijete nego obitelji u prošlosti. To podiže prosječnu cijenu odgajanja djece i odvraća neke ljude od roditeljstva, rekao je. Školarine na privatnim sveučilištima skočile su pet puta od 1975. do 2021. i 19 puta na javnim sveučilištima.
"Za pad nataliteta ne može se odrediti samo jedan uzrok", rekao je Iwasawa. Japan je 2020. imao 126,15 milijuna stanovnika, a do 2070. taj bi broj mogao pasti na samo 87 milijuna, navodi IPSS.