"Radi se o drastičnom porastu broja napada i to me duboko zabrinjava", rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere (Kršćansko-demokratska unija CDU) u razgovoru za medijsku kuću "Funke Gruppe" od petka.
Na porast broja napada na izbjegličke domove je reagirao i ministar pravosuđa Heiko Maas (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD).
"Porast broja napada je sramota za Njemačku. Svaki napad na izbjeglički smještaj je i napad na naše temeljne vrijednosti", rekao je Maas. On je počiniteljima poručio da moraju računati s "najstrožim instrumentima pravne države".
Istodobno,u petak objavljeni rezultati redovitog ispitivanja javnog mnijenja pokazuju sve slabiju podršku izbjeglicama koje dolaze u Njemačku.
HCK: Zbog pomoći izbjeglicama nije dovedena u pitanje pomoć hrvatskih građanima
"Prije dva tjedna je još 57 posto Nijemaca smatralo da je velik broj izbjeglica koje dolaze u Njemačku nešto s čim se zemlja može nositi. Samo 40 posto je bilo protivnog mišljenja. U međuvremenu se odnos promijenio: sada samo 45 posto ispitanih smatra da Njemačka može podnijeti tolik broj izbjeglica a 51 posto nije tog mišljenja", stoji u priopćenju javnog servisa ZDF i emisije "Politički barometar".
Prema istom ispitivanju, što ga je za ZDF proveo institut "Izbori" iz Mannheima, 74 posto ispitanih smatra da će zbog troškova za izbjeglice doći do kraćenja u nekim drugim sektorima a 62 posto smatra da će dolaskom izbjeglica porasti i stopa kriminala u zemlji.
Istodobno samo 33 posto smatra da će izbjeglice koje dolaze iz drugih kultura, promijeniti njemačke društvene i kulturne vrijednosti.
Otvorenost prema izbjeglicama očito je naškodila i popularnosti Angele Merkel čijim je radom trenutno zadovoljno svega 46 posto ispitanih što je vrijednost slabija za četiri posto od vrijednosti iz ispitivanja od prije dva tjedna.
U međuvremenu su predstavnici poslodavaca zatražili sniženje kriterija za zapošljavanje podnositelja zahtjeva za azilom. Prema informacijama dnevnika "Passauer Neue Presse", od početka godina izbjeglicama je izdano svega 17.400 dozvola za rad iako se rad smatra jednim od najvažnijih mehanizama integracije za one izbjeglica koje imaju izgleda za ostanak u Njemačkoj.
U prva tri mjeseca boravka podnositelji zahtjeva za azilom uopće ne smiju raditi a nakon toga 15 mjeseci vrijedi pravilo po kojem se radna dozvola izdaje jedino ako poslodavac za to radno mjesto nije u stanju pronaći radnika iz Njemačke ili neke od zemalja članica Europske unije.(Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook