Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel će 20. veljače, prvi put od kraja svog kancelarskog mandata, prisustvovati stranačkoj konferenciji CDU-a. Vijest je u Njemačkoj odmah pokrenula glasine o njezinu povratku na političku scenu nakon pet godina u mirovini. Nagađa se da bi se mogla kandidirati za saveznu predsjednicu 2027. godine.
Njezin dolazak na konferenciju CDU-a znači da će bivša kancelarka biti prisutna kada Friedrich Merz, njezin nasljednik, bude tražio reizbor za čelnika stranke. To je relativno iznenađujuće s obzirom na to da kancelara i njegovu prethodnicu iz CDU-a veže dugogodišnje političko neprijateljstvo.
Različiti stavovi o strateškom smjeru kršćanskih demokrata doveli su do razilaženja Merkel i Merza. Bivša kancelarka u nekoliko je navrata javno kritizirala Merza, i kao čelnika oporbe, a kasnije i kao kancelara. Rezoluciju o migracijama usvojenu u Bundestagu tijekom izborne kampanje, koja je progurana zajedno s AfD-om, opisala je kao pogrešku. Također odbacuje Merzovu politiku vraćanja migranata na njemačkim granicama, piše Morgen Post.
Upravo u tome neki vide razlog zašto se u krugovima oporbenih Zelenih, a dijelom i socijaldemokratskog SPD-a, spominje ideja da bi Merkel mogla biti protuteža Merzu i jačanju desnice.
Kao predsjednica, ona ne bi imala izvršne ovlasti, ali imala bi simbolički i moralni autoritet. Njezina kandidatura mogla bi poslati poruku kontinuiteta i umjerenosti, koji je u suprotnosti s tvrđim stavovima Friedricha Merza. Istodobno, Merkel je i dalje popularna među dijelom CDU-ova članstva, što bi potencijalno otežalo Merzu da se otvoreno suprotstavi takvoj ideji.
Kako piše Focus.de, da bi doveli aktualnog šefa vlade Merza u težak položaj, Zeleni bi mogli nominirati Merkel za najvišu dužnost u zemlji. Taj scenarij navodno izaziva potres unutar CDU-a/CSU-a.
Oglasila se Merkel
Merkel je glasine o mogućoj kandidaturi demantirala. Na pitanje Focusa može li zamisliti da to učini, glasnogovornik bivše kancelarke odgovorio je: "Ne."
Merkelina politička ostavština i dalje izaziva prijepore. Tijekom migrantske krize 2015. donijela je odluku o primanju stotina tisuća izbjeglica u Njemačku, što je učvrstilo njezin međunarodni ugled u liberalnim krugovima, ali izazvalo podjele unutar zemlje i doprinijelo jačanju desnice, posebno AfD-a. Prije toga, tijekom krize eurozone, Merkel je oblikovala europske pakete pomoći i fiskalne discipline te time stekla reputaciju najmoćnije europske političarke.