Stotine tisuća muslimana i ove godine krenule su na hadž u Meku u Saudijskoj Arabiji, unatoč stalnoj prijetnji koju predstavlja rat u Iranu.
Po službenim podacima samo je iz inozemstva prije početka godišnjeg hodočašća u ponedjeljak stiglo milijun i pol vjernika.
Nakon što su obišli Kabu, glavno svetište islama u obliku kocke u Meki hodočasnici su se uputili prema obližnjoj dolini Mini, udaljenoj oko osam kilometara, gdje će prenoćiti u golemome šatorskom gradu.
Drugoga dana kreću prema planini Arafat, oko 20 kilometara istočno od Meke, gdje ostaju do zalaska sunca,, što predstavlja vrhunac hadža.
Za vrijeme tromjesečnog rata u Iranu Saudijska Arabija napadnuta je stotinama dronova i raketa. Većinu je presrela protuzračna obrana, no bilo je i žrtava i štete na energetskoj infrastrukturi, kao i u stambenim područjima.
Ministarstvo obrane Saudijske Arabije objavilo je snimku koja prikazuje raspoređivanje jedinica protuzračne obrane čiji je cilj zaštititi vjerske objekte oko Meke. Oružane snage odgovorne su za "zaštitu zračnog prostora iznad svetih mjesta i reakciju na sve prijetnje da bi se zajamčili sigurnost i mir hodočasnika", objavilo je ministarstvo.
Za većinu muslimana sudjelovanje u hadžu je iskustvo koje se događa jednom u životu. Mnogi godinama štede da bi si mogli priuštiti putovanje ili hadž pakete specijaliziranih turističkih agencija. Po osobi to lako može iznositi i 5000 eura.
U ponedjeljak se u Meki očekuju temperature i do 45 Celzijevih stupnjeva.
Prije dvije godine je od posljedica ekstremne vrućine život izgubilo više od 1300 ljudi.
Što je Kaba?
Središnji dio petodnevnih rituala je Kaba (Kaaba), sveto kockasto zdanje u središtu Velike džamije, oko kojega hodočasnici kruže u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Kaba, ujedno i mjesto prema kojem se više od milijarde muslimana širom svijeta svakodnevno okreće tijekom molitve (kibla), prekrivena je raskošnim crnim platnom poznatim kao Kisva (Kiswah), piše Al Jazeera.
U nastavku donosimo ključne i manje poznate detalje o ovom najsvetijem islamskom objektu.
1. Tko je sagradio Kabu i što je unutra?
Prema islamskom vjerovanju, Kabu su kao kuću bogoslužja sagradili poslanik Ibrahim (biblijski Abraham) i njegov sin Ismail (biblijski Jišmael), prema izravnoj Božjoj zapovijedi. Zdanje je visoko 13,1 metar, dugo 12,8 i široko oko 11 metara. Zlatna vrata nalaze se na sjeveroistočnoj strani na visini od oko dva metra, teška su gotovo 300 kilograma i izrađena su od čistog zlata.
Otvaraju se obično dvaput godišnje zbog ceremonijalnog pranja. Unutrašnjost Kabe vrlo je skromna; krov podupiru tri drvena stupa, podovi su obloženi mramorom, a sa stropa vise lampioni. Na istočnom kutu nalazi se najsvetija islamska relikvija - crni kamen, za koji muslimani vjeruju da potječe iz vremena Adama i Eve.
2. Bogata povijest svetog pokrivača (Kisve)
Tradicija prekrivanja Kabe datira još iz predislamskog doba (vjeruje se od 400. godine). Danas se za izradu ovog masivnog svilenog pokrivača u posebnoj tvornici u Meki brine više od 240 stručnjaka, koristeći tradicionalnu kaligrafiju i moderne alate.
Troškovi izrade premašuju nevjerojatnih 6,6 milijuna dolara. Za svaku Kisvu potroši se oko 670 kilograma čiste svile, koja se uvozi iz Italije i boji u crno, dok je za kaligrafski ukrašene kur'anske stihove potrebno čak 120 kilograma zlatnih i 100 kilograma srebrnih niti. Zanimljivo je da Kisva kroz povijest nije uvijek bila crna, već je ovisno o kalifatima dolazila u bijeloj, zelenoj, žutoj, pa čak i prugastoj varijanti.
3. Što se događa sa starim pokrivačem?
Kisva se mijenja svake godine. Stari se pokrivač vraća u tvornicu gdje se najvrjedniji dijelovi – oni sa zlatnim i srebrnim vezom – pažljivo izrezuju i doniraju muzejima te visokim državnim dužnosnicima. Manji komadi bez plemenitih metala ponekad se podijele prisutnima na ceremoniji, pa tako nerijetko završe i na internetskoj prodaji. Tijekom hadža, donji rubovi platna podižu se kako bi se zaštitili od mnoštva hodočasnika koji ga žele dodirnuti tražeći blagoslov.