'Razumijem da su Europljani zgroženi otkrićem da je NSA nadziranjem stotina milijuna telefonskih poziva ugrozila njihovu privatnost... Europljani su zbog svoje povijesti svjesniji od Amerikanaca kako su totalitarni režimi otvarali dosjee o svojim građanima i, što je još važnije, kako su se koristili prikupljenim podacima. Neoprezan komentar u presretnutom telefonskom razgovoru mogao je završiti odlaskom u koncentracijski logor, gulag, ili još gore', napisao je Galbraith u tekstu objavljenom u britanskom dnevniku The Guardian.
Galbraith priznaje da je kao američki diplomat i dužnosnik UN-a djelovao s određenim saznanjem da obavještajna agencija zemlje domaćina, ili ostalih zemalja, sluša njegove pozive te da je 'uvijek suosjećao s hrvatskim analitičarima koji su analizirali snimljene telefonske pozive u njegovoj rezidenciji', jer su njegovi privatni razgovori uglavnom bili dosadni.
'Imam, međutim, manje razumijevanja za europske čelnike koji su 'šokirani' saznanjem da ih SAD prisluškuje. Europljani također špijuniraju Amerikance, a u slučaju Francuza je to jako dobro dokumentirano', tvrdi Galbraith.
Zgražanje Europljana 'umjetno' je i moguće je da im špijuniranje ide u stvari vrlo dobro, piše diplomat.'Nema, međutim, europske inačice Edwarda Snowdena da nam to kaže', primjećuje Galbraith.
Iako, kako kaže, Europljani mogu misliti da to masovno prikupljanje podataka Amerikancima daje golemu prednost u vođenju vanjske politike, 'to nije nužno slučaj'.
>> Širi se afera: NSA prisluškivala i Španjolce!
'Telefonski pozivi, elektronička pošta i poruke moraju se tumačiti u kontekstu... iz prve sam ruke to iskusio kao veleposlanik u Hrvatskoj za vrijeme ratova u Hrvatskoj i Bosni', piše Galbraith te ističe da je 'CIA u prijelomnim trenucima tih ratova krivo procijenila namjere i sposobnosti Hrvatske'.
U svojim su se procjenama analitičari CIA-e, otkriva Galbraith, uvelike oslanjali na komunikaciju koju je presreo NSA, kao i na plaćene špijune i ostale obavještajne izvore.
'Ja sam, naravno, vidio te informacije, ali sam se oslanjao i na ono što su mi rekli hrvatski dužnosnici i na ono što sam vidio na terenu. Ali zbog milijarda dolara koje je američka vlada potrošila da bi došla do tih obavještajnih podataka, teško sam mogao uvjeriti Washington da su podaci krivi, čak i kada nisu imali veze sa zdravim razumom', otkriva taj bivši američki veleposlanik u Zagrebu.
Također navodi primjer Iraka i objašnjava da je jedan od razloga zašto su obavještajni podaci, kojih je bila gomila, bili toliko pogrešni, taj što analitičari koji su ih obrađivali nikada nisu bili u toj zemlji i nisu imali potrebno znanje o Iraku.
'Što se obavještajne djelatnosti tiče, više (podataka) nije nužno i bolje', smatra Galbraith. Sustav, kako kaže, treba reformirati te tako manje, spretnije europske agencije mogu biti model.
'Naposljetku, špijunaža nije samo prikupljanje već i čuvanje tajni', zaključuje Galbraith.
WSJ: tajne podatke NSA-u predale Francuska i Španjolska
Telefonska prisluškivanja u Francuskoj i Španjoskoj koje europski tisak pripisuje američkoj Nacionalnoj sigurnosnoj agenciji (NSA) provodile su francuske i španjolske obavještajne službe i zatim ih podijelile s američkom agencije, napisao je u utorak dnevnik Wall Street Journal (WSJ).
Na temelju dokumenata koje je medijima dostavio bivši konzultant NSA-e Edward Snowden, francuski dnevnik Le Monde i španjolski El Mundo zadnjih su dana pisali da je američka agencija zadužena za nadzor komunikacija u jednome mjesecu prisluškivala više od 70 milijuna telefonskih komunikacija u Francuskoj te 60 milijuna u Španjolskoj.
'Američki dužnosnici tvrde da su dokumenti koje je dostavio Snowden loše protumačeni i odnose se zapravo na telefonsko praćenje koje su obavljale francuske i španjolske obavješajne službe koje su ih podijelile s NSA', piše WSJ.
Na zamolbu agencije France presse, NSA nije željela komentirati pisanje američkog lista. Dužnosnici na koje se poziva WSJ, a koji su govorili neimenovani, navode da su proučili članak francuskog dnevnika te su utvrdili da je riječ o 'podacima koje su prikupili francuski obavještajci'.
Također tvrde da ta prisluškivanja nisu bila obavljana na francuskom teritoriju već iz inozemstva. 'Podaci ne pokazuju da su Francuzi špijunirali svoje građane u Francuskoj', piše WSJ.
Ti dužnosnici nisu mogli proučiti i dokumente koje je otkrio španjolski list EL Mundo, no izveli su isti zaključak, piše WSJ.
Otkriće o razmjerima prisluškivanja koje je provodila NSA u Europi izazvalo je diplomatsku oluju u europskim gradovima, napose u Njemačkoj gdje je otkriće da je bio prisluškivan i mobitel kancelarke Angele Merkel izazvalo šok. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook