"S jedne strane sigurno su (hodočasnici) čuli za međugorska ukazanja koja su se dogodila 1981., a s druge strane oni koji dolaze ovamo otkrivaju nešto izvanredno. Prva stvar je ambijent i ozračje mira i smirenja. Isto tako otkrivaju veliki prostor za duboku duhovnost", rekao je Hoser u prvom obraćanju novinarima u Međugorju objašnjavajući zašto veliki broj vjernika stiže u ovo mjesto.
Ukazanja Gospe nije nazvao navodnim iako ih Crkva nije službeno priznala, ali niti odbacila.
Po njegovim riječima, u Međugorju brojni vjernici otkrivaju "što znači nešto sveto, sakralno".
"Sakralno znači posebno pridržano za ono što je božansko. Ako pogledamo dublje vidjet ćemo da je međugorsko štovanje ustvari kristocentrično. Prenošenje Božje riječi, klanjanje pred presvetim, gdje se otkriva stvarna prisutnost Isusa Krista", rekao je papin izaslanik za Međugorje.
Navodeći da je njegova uloga u Međugorju vezana za pastoral hodočasnika, posebno važnim je ocijenio kako u Međugorju vjernici otkrivaju molitvu krunice.
"S vjerskog stajališta Međugorje je plodna zemlja", naveo je te pojasnio kako je tijekom proteklih godina 610 svećeničkih i redovničkih zvanja potaknuto Međugorjem. Najviše ih je iz Italije, SAD-a i Njemačke.
Posebno važnim za Međugorje ocijenio je brojne pobožnosti kojim se učvršćuje i održava katolička tradicija i vjera.
"U mnogim zemljama ne postoji klanjanje pred presvetim. Ne moli se krunica, ne priznaje Križni put. U Velikoj Britaniji su mi rekli da su zadnji put molili Križni put prije 30 godina. Ovdje se taži žeđ za Bogom", poručio je nadbiskup Hoser.
Posebni papin izaslanik za Međugorje imenovan je sredinom veljače, a njegova ključna zadaća je unaprijediti pastoralnu skrb za veliki broj vjernika koji stiže u ovo mjesto u kojem vidioci od 1981. izvješćuju da im se ukazuje Gospa. (HINA)