Kada se ovoga tjedna vrati na svoj kontinent posjetima Čileu i Peruu, Franjo neće samo govoriti svojim materinskim španjolskim, nego i vibrantnim duhovnim jezikom zajedničkim svima.
"Osjećam se slobodno, ništa me ne plaši", rekao je Franjo jednom, iako na ramenima nosi teret vođenja 1,3 milijarde katolika, kojih gotovo pola živi u Amerikama.
To je tipično američki izraz, kaže argentinski biskup Marcelo Sanchez Sorondo, koji Franju poznaje desetljećima.
"Sjeverna i Južna Amerika društva su s europskim podrijetlom koja su shvatila da trebaju biti neovisna. Ideja slobode temelj je obiju Amerika", rekao je biskup Sorondo, profesor filozofije.
Papa ima snažan osjećaj za ljudsko dostojanstvo i slobodu, naglasio je.
Ali dok je jedna Amerika napredovala, druga je postajala sve siromašnija.
"Papa je vrlo osjetljiv na socijalnu nepravdu, a to je više latino nego sjevernoamerička tema, i odatle njegov interes za periferije u teškoćama", kaže Sorondo.
Kada je izabran 11. ožujka 2013., Jorge Mario Bergoglio postao je prvi papa koji se odlučio nazvati Franjo, u čast svetom Franji Asiškom koji je život posvetio siromašnima.
Bergoglio dolazi iz obitelji talijanskih migranata i postao je "svojevrsna poveznica između Starog i Novog Svijeta", kaže Giovanni Maria Vian, urednik vatikanskog lista L'Osservatore Romano.
Zatražio "siromašnu crkvu za siromašne"
"Međutim, dramatična povijest Argetine u drugom dijelu 20. stoljeća ono je što ga je oblikovalo", dodaje Vian, autor knjige "Franjo, američki papa".
Godine 2007. kolege biskupi izabrali su ga da sastavi završni dokument Latinoameričkog biskupskog vijeća, koji se može čitati kao vodič za teme koje su mu najvrednije.
Bergoglio u tom dokumentu piše o "skandaloznoj nejednakosti koja ranjava osobno dostojanstvo", temi koja ga očito vodi i kao čelnika današnje Crkve, kaže francuski novinar, dopisnik Le Corixa iz Vatikana, Nicolas Seneze.
Papa je jako kritičan prema kapitalizmu koji žrtvuje ljudska prava, dodaje biskup Sarondo.
I dok je Ivan Pavao II. osuđivao "divlji kapitalizam", Franjo je poduzeo konkretnije korake, zatražio "siromašnu ckrvu za siromašne", odrekao se luksuza Apostolske palače i živi u mnogo skromnijoj gostinjskoj kući u Vatikanu.
Bergoglio je kao nadbiskup Buenos Airesa redovito obilazio siromašne gradske četvrti i tješio tamošnje žitelje.
Iskustvo argentinske ekonomske krize oblikovalo je i njegovu tezu "velikog jada velikih gradova", koji privlače siromašne seljake u potrazi za boljim životom i oduzimaju im kulturu i identitet.
Na njegovu viziju snažno je utjecala "teologija naroda", argentinska nenasilna verzija južnoameričke teologije oslobođenja, ali bez fokusa na marksističku klasnu borbu.
Franjo je u pontifikatu nekolicinu latinoameričkih biskupa imenovao kardinalima, rekavši da oni "donose svježinu nove crkve i povijest vjere i krvi". Time je utjecao i na sastav konklave koja će izabrati njegova nasljednika.
Papa upozorava da se svijet nalazi na rubu nuklearnog rata
Papa Franjo rekao je u ponedjeljak da se doista boji nuklearnog rata i da se svijet sada nalazi "na samom rubu".
Papa je to kazao novinarima na putu u posjet Čileu i Peruu, nakon što su vlasti na Havajima izdale lažnu uzbunu na raketni napad, što je izazvalo paniku u toj američkoj državi i upozorilo na povećani rizik od mogućeg neočekivanog nuklearnog rata sa Sjevernom Korejom.
Na pitanje zabrinjava li ga mogućnost nuklearnog rata, papa Franjo je rekao: "Mislim da smo na samom rubu. Doista se toga bojim. Jedna nesreća dovoljna je da se to dogodi."
Nije izravno spomenuo Havaje niti Sjevernu Koreju.
Papa često upozorava na opasnost nuklearnog rata i u studenom je postrožio Crkveno učenje protiv nuklearnog oružja, kazavši da ih zemlje ne bi smjele gomilati, čak niti radi odvraćanja prijetnje.
Novinarima u Papinu zrakoplovu vatikanski dužnosnici podijelili su fotografiju iz 1945. koja prikazuje japanskog dječaka koji nosi svojeg mrtvog brata na leđima nakon američkog nuklearnog napada na Nagasaki.
"Bio sam dirnut kada sam ovo vidio. Jedino što sam mogao dodati bile su riječi 'rezultat rata'", rekao je Papa.
"Želio sam da se umnoži i podijeli jer takva fotografija može više dirnuti od tisuća riječi. Zato sam je želio podijeliti s vama", rekao je. (Hina)