Od 193 članice UN-a "za" je glasovalo njih 138, protiv je bilo devet, a suzdržana je bila 41. članica. Palestina je stekla novi međunarodni položaj te je dosadašnji status stalne promatračke misije Palestine promijenila iz "entiteta" u "promatračku državu nečlanicu", poput Vatikana.
Hrvatska je ranije najavila da će na glasovanju u Općoj skupštini UN-a biti suzdržana jer "države članice Europske unije nisu postigle zajednički stav vezan uz glasanje o rezoluciji u Ujedinjenim narodima". Tom je prilikom hrvatska diplomacija također poručila da "Republika Hrvatska u potpunosti podupire načelo dviju država kao rješenje koje će biti postignuto kroz pregovore, a koje će u svojim temeljima imati pravo Izraela na život u miru i sigurnosti te pravo Palestinaca na vlastitu državu".
>> Ujedinjeni narodi neizravno priznali Palestinu!
Iz Bruxellesa su uoči glasovanja poručili da "nije stvar EU-a kako će pojedine države glasati". Jedan od glasnogovornika Europske komisije Michael Mann tom je prilikom objavio da je europska dvadesetsedmorka usuglasila zajedničko stajalište koji potpisuje visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton.
"Sveobuhvatan ispregovarani mir, koji je od presudnog interesa za Europsku uniju, kao i za sve strane u regiji, može i mora biti postignut na bazi dviju država, Izraela i Palestine, u dogovorenim granicama i mirnom i sigurnom suživotu. Gledajući unaprijed nakon današnjeg glasanja važno je za sve strane i aktere da rade na rješavanju konflikta s novim ciljem i bez odgode", pročitao je Mann zajedničko stajalište EU-a. Na komentar novinara da je to općeniti stav, a ne odgovor na pitanje o večerašnjem glasanju, slegnuo je ramenima i odgovorio da na Općoj skupštini ne glasa Europska unija već zemlje članice".
Prije ovog izglasavanja, palestinski teritorij kao suverenu državu bile su priznale 132 zemlje.
Nakon što je Palestini u UN-u dodijeljen status "promatračke države nečlanice" moći će se obratiti Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u svezi s izraelsko-palestinskim sukobom. Naime, Međunarodni kazneni sud (ICC) sa sjedištem u Den Haagu nadležan je goniti osobe optužene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine od 1. srpnja 2002., kada je na snagu stupio osnivački dokument suda, Rimski statut.
Do danas je 121 država ratificirala Rimski statut, no Izrael nije među njima, a nisu ni tri stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a: Sjedinjene Države, Kina i Rusija.
ICC ne može goniti države već samo pojedince i to u slučaju da su zločini počinjeni na teritoriju države potpisnice Rimskog statuta ili države koja priznaje nadležnost ICC-a, odnosno ako je počinitelj državljanin takvih država. Postoje i iznimke, no mali su izgledi da budu primijenjene na palestinski slučaj. Naime, ICC-u je moguće obratiti se na tri načina. Istragu može otvoriti tužiteljstvo na zahtjev države potpisnice Rimskog statuta. Također, tužiteljstvo može otvoriti istragu na vlastiti poticaj uz odobrenje sudaca, a treći je način otvaranje istrage na zahtjev Vijeća sigurnosti UN-a. Upravo je ova treća mogućnost jedina moguća za istrage o državi koja nije potpisnica Rimskog statuta i bila je korištena u slučaju Libije. No, s obzirom da su Sjedinjene Države tradicionalni saveznik Izraela i imaju pravo veta u VS UN-a, mali su izgledi za primjenu takve opcije u palestinskom slučaju. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook