Neprijateljstva u Zaljevu, koja su blokirala plovidbu kroz Hormuški tjesnac, ugrožavaju globalnu proizvodnju hrane, upozorio je Svein Tore Holsether, glavni izvršni direktor Yare.
Prekid opskrbe gnojivom i njegovim ključnim sastojcima zbog rata u Iranu mogao bi koštati do 10 milijardi obroka tjedno diljem svijeta i najteže će pogoditi najsiromašnije zemlje, istaknuo je šef jednog od najvećih svjetskih proizvođača gnojiva za BBC.
10 milijardi obroka manje
Smanjeni prinosi usjeva kao rezultat manje upotrebe gnojiva mogli bi dovesti do nadmetanja za hranu, upozorio je i pozvao europske nacije da pažljivo razmotre utjecaj cjenovnog rata na najranjivije u drugim zemljama.
"Trenutno se u svijetu ne proizvodi do pola milijuna tona dušičnih gnojiva zbog situacije u kojoj se nalazimo", rekao je Holsether i objasnio: "Što to znači za proizvodnju hrane? Zbog nedostatka gnojiva ne bi se proizvodilo svaki tjedan i do 10 milijardi obroka."
Naglasio je i da bi nekorištenje dušičnih gnojiva smanjilo prinose nekih usjeva i do 50 posto u prvoj sezoni.
Poljoprivrednici diljem svijeta suočavaju se s nizom zastrašujućih izazova jer se cijene koje mogu odrediti za hranu koju proizvode još nisu prilagodile kako bi pokrile veće račune s kojima se suočavaju, dodao je Holsether: "Suočavaju se s višim troškovima energije, dizel za traktor raste, drugi inputi za poljoprivrednike rastu, troškovi gnojiva rastu, ali cijene usjeva još nisu porasle u istoj mjeri."
Nadmetanja za hranu
Cijena gnojiva porasla je za 80 posto od početka rata SAD-a i Izraela protiv Irana. Nastavak sukoba mogao bi rezultirati ratom nadmetanja za hranu između bogatijih i siromašnijih zemalja, dodao je Holsether.
"Ako postoji rat nadmetanja za hranu i ako je Europa dovoljno robusna da se s njim nosi, ono što moramo imati na umu u Europi je - u redu, u toj situaciji, od koga kupujemo hranu? To je situacija u kojoj najranjiviji ljudi plaćaju najvišu cijenu za ovo u zemljama u razvoju gdje si to ne mogu priuštiti", upozorio je i istakuo implikacije u vidu pristupačnosti hrane, nestašice hrane i gladi.
Svjetski program za hranu UN-a procjenjuje da bi kombinirane posljedice sukoba na Bliskom istoku mogle gurnuti 45 milijuna dodatnih ljudi u akutnu glad u 2026. godini. U Aziji i Pacifiku očekuje se da će se nesigurnost opskrbe hranom povećati za 24 posto - što je najveći relativni porast u bilo kojoj regiji.