Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje odnedavno ima mogućnost pratiti rad svakoga liječnika pojedinačno, pa je na vidjelo izašlo kako su neki od njih premašili prosjek za više od 1000 posto.
To su mahom kirurzi, kardiolozi, internisti i onkolozi. Osim priznanja, dobit će i novac za stručno usavršavanje. Na vrhu liste su dvojica kirurga iz Merkura, doktor Stipislav Jadrijević i doktor Branislav Kocman.
Najviše ih je, po troje upravo iz Merkura, te iz riječkog KBC-a, te po jedan iz KBC-a Zagreb, KBC- Sestara milosrdnica te iz bolnica u Karlovcu i Koprivnici.
Ministar zdravlja u Hrvatsku uvodi 'dr. House medicinu'
'Mi još nismo svjesni toga. Cijeli smo dan u sali. Nešto smo jutros pročitali u novinama i da budem iskren još ne znam uopće o kakvoj se nagradi radi i koji su kriteriji po kojima smo mi izabrani. Jako je lijepo što su nam to priznali i sretni smo zbog toga. Ali, nismo mi sami, tu je naš tim i ništa mi ne bi mogli napraviti da nisu kolege koji su tu s nama u cijelom transplantacijskom timu', rekao je dr. Jandrijević za Dnevnik Nove TV.
Doktora Kocmana pitali smo što će ovaj sustav koji prati rad svakoga liječnika svakoga odjela i svake bolnice donijeti cjelokupnom bolničkom sustavu i u krajnjoj liniji pacijentima? Je li to stimulativno?
'Praćenje iza kojeg slijedi neka nagrada ili kazna je sigurno stimulativno po principu mrkve i batine. Već duže vremena postoje neke ideje da se u medicini uvede nešto u tom stilu, neka slična stimulacija. Problemi su kriteriji koji definiraju tko će dobiti mrkvu, a tko batinu. Vrlo je teško očekivati neke bitne pomake. Ovo je možda neki mali pomak koji bi mogao dati neke konkretne rezultate. Nadam se da to neće biti samo pitanje medicine nego kompletne javne službe koja muči muku s efikasnošću. Efikasnost u javnim službama je jako loša i ne može konkurirati privatnom sektoru', rekao je dr. Kocman.
Je li to trebalo učiniti i ranije? 'To je vjerojatno trebalo uvesti prije sto godina', našalio se dr. Kocman te dodao da je glavni problem je vjerojatno kriterij.
Ovi su liječnici bolnicama donijeli milijune, ali kažu da je njihov rad i dalje potplaćen u smislu da se bolnicama plaća premalo novca za operacije koje izvode. 'Da, taj famozni DTS je u biti smiješan za jednu veliku abdominalnu operaciju ili transplantaciju jetre za koju bolnica u Hrvatskoj dobije 250.000 kuna. To bi vani bilo sigurno tri do četiri puta više', zaključuje dr. Jandrijević.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook