Ministre, počnimo s onim što sve najviše brine – privatizira li se obiteljska medicina?
Naravno da se ne provodi privatizacija. Radi se o tome da smo mi maknuli de facto prisilnu nacionalizaciju koja nam je bila nametnuta 2013. godine, prepuštamo lokalnoj upravi i samoupravi da sama procijeni koliko ima javno zaposlenih, a koliko ima doktora u koncesijskom ugovoru.
Što pacijentu znači kada bi išao kod doktora koji je na tržištu i kod doktora kojeg plaća država? Koje je sada stanje?
80% pacijenata su kod koncesionara i 20% kod zaposlenika domova zdravlja. U oba slučaja pacijenti dobiju besplatno uslugu bez ikakve nadoplate, bez ikakvih plaćanja. Prema tome, radi se o čistom javno zdravstvenom sektoru. Međutim, kad gledamo liste čekanja, velika većina - gotovo dvije trećine pacijenata koji se nalaze na našim listama čekanja, stavljeni su na liste čekanja od strane zaposlenika domova zdravlja.
I što će se promijeniti, hoće li ta usluga biti skuplja ili ista?
Apsolutno ista. Posve besplatno dolazi se liječniku obiteljske medicine, ako se ima dopunsko
ne plaća se nikakva participacija. Za domove zdravlja planiramo kroz narednih 3-5 godina nastojati da oni što više pružaju specijalističke usluge.
Što bi onda bolnice bile samo za složene operacije?
Tako je, ja to kolokvijalno zovem doktor House medicina.
Programom Plus, 50 tisuća pacijenata dodatno je liječeno. Što se to dogodilo da se sad može liječiti, a prije recimo godinu dana se nije moglo?
Drugačije plaćamo. Plaćena su izvršenja, bolnice sada mame i zovu pacijente da dolaze na liječenje, umjesto da su i do sada iz racionalizacije troškova odbijali pacijente.
Ali medicina nije samo izvršena operacija, ona je i kvalitetna operacija.
Parametri kvalitete su mjere za plaćanje bolnice. Prema tome, svaka bolnica kojoj padnu parametri kvalitete to trpi i financijski. Bolnica ima odgovornost po nekoliko kriterija i te kriterije stalno nadodajemo.
Možete li predvidjeti u jesen koliko će najduže trajati liste čekanja ovakvim tempom?
One su polako već danas u medicinski prihvatljivim granicama.
Hoćete reći da će se za liste kod kojih se sad čeka godinu ili dvije, u najgorem slučaju čekati nekoliko mjeseci?
Nekoliko tjedana za gotovo sve. Izuzetak će eventualno biti skupe operacije, ortopedske, koje zahtijevaju izrazito skupe implantate.
Možete li reći kada možemo očekivati da oni koji kvalitetno i sjajno rade posao budu nagrađeni, po novim kriterijima, većim plaćama?
Podnijeli smo zahtjev prije nekoliko tjedana da se donese uredba sukladno zakonu, da se može uvesti stimulacija.
Koliko je moguće da stimulacija iznosi?
Da bude na plaću do 3 prosječna bruto dohotka Republike Hrvatske, kao stimulacija koja se možda isplatiti za dobrog i kvalitetnog doktora godišnje. Imamo parametre, imamo sva mjerenja, točno znamo koji su to doktori.
Koliko je to doktora koji će sljedeći tjedan biti nagrađeni na razini Hrvatske?
Radi se o otprilike 300 doktora od ukupno 5 i pol tisuća koji su zaposleni u bolnicama.
Imate vjerojatno i doktore koji ne rade i ne odrade posao. Možete li vi njima smanjiti plaću?
Sukladno Zakonu o radu i kolektivnim ugovorima, nemamo mogućnost smanjivanja plaće. Slabi radnici će početi dobivati opomene, vjerujem da će opomene i opomene pred otkaz početi davati efekte, da se malo priberu.
Nije li zapravo smiješno i tragikomično da vi neradnike možete kažnjavati samo opomenom pred otkaz, a ne smanjiti plaću?
Uravnilovka ubija javni sektor Republike Hrvatske. Mora se nagraditi pošten rad, onaj rad koji je iznad onoga što služba traži – kolokvijalno ih zovem Alije Sirotanoviće. Ali isto tako mora se identificirati loše radnike, ako ništa drugo, pomoći im da postanu bolji radnici, ali ako se opiru toj pomoći, onda će nažalost morati negdje drugdje potražiti posao.
Dobri doktori odlaze van. Bila je priča o jeftinim stambenim kreditima.
Odluka je finalizirana, predstavit ćemo je Vladi na način na koji smo našli model stimuliranja stambenih kredita u smislu subvencioniranja kamate.
Taj stan vama se čini kao stan jeftinih kamata, gotovo besplatnih kamata, da će biti nešto što će zdravstveno osoblje zadržati u Hrvatskoj?
Pa jedan od čimbenika. Kada smo razgovarali i intervjuirali i medicinske sestre i liječnike, razlozi njihovog odlaska u inozemstvo su i jer imaju neriješeno stambeno pitanje, loše uvjete rada.
Kad bi Vlada to donijela?
Vjerujem kroz naredna dva tjedna.
Vidimo smanjuje se liste čekanja. Stvaraju li bolnice i dalje minuse ili su počele funkcionirati u plusu?
Prvi kvartal ove godine počeli su s minimalnim gubicima, veljača je bila gotovo na nuli i već ožujak pokazuje pozitivan trend.
Hoćete reći da ne ostvari više minuse?
Trećina bolnica ne ostvaruje više minuse i posluju pozitivno u odnosu na HZZO jer vjerujemo
da ćemo imati sustav zdravstva koji posluje s pozitivnom nulom u 2015. Godini.
Vi ćete na kraju godine pred izbore dovesti zdravstvo u situaciju da ne ostvaruje više minuse?
I servisira vlastita dugovanja.
I nasljedniku ostaviti manje dugova?
I bolji zdravstveni sustav.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
