Ovu poruku na velikom plakatu humanitarna organizacija Oxfam postavila je na mostu u Brisbaneu pokraj kojeg će prolaziti čelnici najvažnijih svjetskih ekonomija na putu do obližnjeg kongresnog centra u kojem će iduća dva dana raspravljati o globalnom gospodarstvu.
Američki i ruski predsjednici Barack Obama i Vladimir Putin i njima ravni kolege iz Kine, Indije, Brazila, EU-a i drugih zemalja trebali bi usuglasiti strategiju kojom bi se globalni BDP podigao za dva posto u idućih pet godina.
G20 je forum najvećih i rastućih svjetskih ekonomija. Predstavlja 90 posto svjetskog BDP-a, dvije trećine svjetskog stanovništva i četiri petine međunarodne trgovine. Od izbijanja svjetske krize 2008. godine, G20 zamijenio je G8 kao glavni skup za međunarodnu ekonomsku koordinaciju.
Članice G8 - SAD, Kanada, Japan, Rusija, Njemačka, Britanija, Francuska i Italija, sve su članice G20 u koji su još uključene EU, Meksiko, Brazil, Argentina, JAR, Turska, Indija, Kina, Indonezija, Južna Koreja, Saudijska Arabija i Australija.
Državnici tih zemalja u Brisbaneu će razgovarati o strategijama za poticanje rasta i suradnji u monetarnoj i poreznoj politici te razvoju infrastrukture.
Ishod razgovora pažljivo će pratiti onaj dio svijeta koji ne pripada u G20. A ta organizacija želi strategiju koja će svjetskom gospodarstvu donijeti dva trilijuna dolara i milijune radnih mjesta u pet godina.
Obama je nedavno rekao kako je siguran da će razgovori u Brisbaneu biti plodni i da je australski premijer Tony Abbott, koji ove godine predsjeda skupom, s pravom ekonomski razvoj i zapošljavanje označio najvažnijim dijelom dnevnog reda.
'Istina je da u svijetu, u vrijeme kad je globalna potražnja još uvijek slaba, imamo određene regije koje nemaju rast kakav bismo željeli', rekao je Obama.
Mike Callaghan iz sydneyskog Instituta za međunarodnu politiku kaže da je G20 relevantan jer može riješiti ona pitanja koja nijedna država ne može sama. 'Godine 2008. vladao je strah da će se ponoviti okolnosti koje su dovele do Velike depresije 1930-ih. To je spriječeno na summitu G20 u Londonu. Taj skup vratio je povjerenje i prevenirao još dublji ekonomski pad', kaže Callaghan, objašnjavajući zašto su očekivanja od G20 velika.
Putin krivi politiku za pad cijena nafte
Službeni ciljevi G20 su osiguranje snažnog, održivog i uravnoteženog rasta, regulacija financijskih tržišta kako bi se izbjegao slom iz 2008. i razvoj siromašnih zemlja.
Bez razgovora o klimi
Iako je dobio pohvale Obame za fokusiranje na ekonomiju, Abbott se međutim suočio s kritikama zbog toga što je klimatske ciljeve isključio sa sastanka u Brisbaneu. Pritisak se dodatno pojačao pošto su američki predsjednik Barack Obama i njegov kineski kolega Xi Jinping, predsjednici dvaju najvećih onečišćivača u svijetu, dogovorili u srijedu u Pekingu o nove mjere za suzbijanje klimatskog zatopljenja i pozvali druge gospodarske sile na 'ambiciozniji angažman'.
Australski premijer Tony Abott rekao je da je svjestan komentara, ali i ponovio da su prioriteti sastanka na vrhu 20 najrazvijenijih zemalja svijeta gospodarski rast i zapošljavanje. 'Konferencija APEC-a upravo je okončana u Pekingu, a klimatske promjene na njoj jedva su spomenute... onako, u prolazu', ustvrdio je Abbott u četvrtak pred novinarima. 'Mnogo je drugih prilika za razgovore o klimi', rekao je uzrujani australski premijer.
Klimatski aktivisti nalaze se iza široke društvene kampanje za odlučnije djelovanje svjetskih lidera u borbi protiv klimatskih promjena i mogu se očekivati njihovi prosvjedi u Brisbaneu. Očekuje se da će demonstrirati i antikapitalistički prosvjednici i borci za prava Aboridžana. Nije isključeno ni nasilje kakvo je znalo pratiti ranije sastanke na vrhu G20.
Danima prije summita doslovno svaki ugao Brisbanea zauzele su skupine policajaca. Više od 7000 pripadnika snaga sigurnosti brinut će se da skup protekne u redu. Mnogi od njih došli su izvan Brisbanea, a dio njih i izvan zemlje, s Novog Zelanda. Australija je visokom stupnju pripravnosti od sredine rujna kada je vlada upozorila na rast prijetnje tzv. unutarnjih terorista.
Putin o sankcijama uoči G20
Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je u petak SAD za potkopavanje onih istih trgovinskih institucija u čijem je stvaranju sudjelovao nametanjem sankcija Rusiji, što je, kako je rekao, pogreška za koju se nada da će biti prevladana.
U intervjuu za rusku novinsku agenciju TASS prije sastanka G20 Putin je izjavio da su sankcije koje su SAD i EU nametnuli Rusiji zbog Ukrajine naštetili Rusiji, ali i globalnoj ekonomiji.
Po njegovim riječima, zamrzavanje imovine, zabrana putovanja i mjere kojima se sprječava pristup ruskih tvrtki zapadnim financijskim tržištima nisu u skladu s međunarodnim pravom jer samo Ujedinjeni narodi imaju pravo nametnuti ih.
Te su sankcije također u suprotnosti s načelima trgovinskih sporazuma i organizacija, uključujući Opći sporazum o carinama i trgovini (GATT) koji je stvorio SAD, kazao je.
'SAD je sam stvorio tu organizaciju u određenom trenutku. Sada grubo krši njezina načela. Nadam se da će... svjesnost u konačnici prevladati i da će stari nesporazumi ostati u prošlosti.'
Putin je rekao da neće spominjati sankcije na sastanku G20, koji počinje u subotu u Australiji, jer to ne bi imalo smisla.
Iako je priznao da su se sankcije i pad cijena nafte odrazile na ruskom gospodarstvu, istaknuo je da su ruske 'rezerve dovoljno velike'. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook