U intervjuu za kineske medije objavljenom u četvrtak Putin nije okrivio ni jednu zemlju posebno za pad cijena, ali neki ruski komentatori su to smanjenje predstavili kao saudijsko-američku zavjeru protiv Moskve.
Pročitajte i ovo
putin imenovao nove
FOTO Dvojica ruskih guvernera podnijeli ostavke: Njihove regije graniče s Ukrajinom
Pitanje budućnosti
Ulozi su ogromni: Trump otputovao u Kinu. Uskoro stiže i Putin
Istraživanje u tijeku
Ubojicu iz Drniša locirao je dron, cure prvi detalji: Bio je gol i posipao je papar
Objavila policija
Uhićen ubojica iz Drniša
Nakon intenzivne potrage
Našli su ga s oružjem, morali su ga vezati: Policija objavila detalje uhićenja ubojice iz Drniša
"Naravno da je očigledni razlog za pad globalnih cijena nafte usporavanje stope (globalnog) gospodarskog rasta što znači da je potrošnja energije smanjena u cijelom nizu zemalja", rekao je Putin prema tekstu koji je objavio Kremlj.
"Dodatno, politička komponenta je uvijek prisutna u cijeni nafte. Što više u jednom trenutku krize izgleda kao da je politika ta koja prevladava u određivanju cijena izvora energije". Cijena najbolje ruske nafte, uralske nafte, pala je za oko četvrtinu od kraja lipnja, slijedeći trend globalnih cijena nafte.
'Napadi na Rusiju usredotočuju se na vođu države, samog Putina'
Cijena po kojoj se njome trguje je nešto preko 80 dolara po barelu što je daleko ispod 114 dolara potrebnih za uravnoteženje ruskog proračuna. To će dalje oslabiti gospodarstvo već pogođeno zapadnim sankcijama zbog krize u Ukrajini.
Putin je intervju dao prije nego se zaputi na summit Gospodarska suradnja Azije-Pacifika (APEC) u Pekingu sljedećg tjedna i sastanak skupine G20 velikih gospodarstava u Brisbaneu. Ističući sve veći interes Rusije za izgradnju odnosa s Azijom kako bi osigurala da ne bude izolirana zapadnim sankcijama, Putin je je rekao kako Moskva vidi azijsko-pacifičku regiju kao sve važnije energetsko tržište.
"Koraci koje poduzimamo...predviđaju dalju diverzifikaciju strukture i rasta izvora ruskog gospodarstva kao i smanjenja pretjerane ovisnosti o europskom tržištu hidrokarbonata, između ostalog i zbog rasta izvoza nafte i plina zemljama azijsko-pacifičke regije". Rusija osigurava Europi trećinu njezinih potreba za plinom. Već je počela izvoziti više nafte Kini i planira udvostručiti količinu u ovom desetljeću.
Najveći ruski proizvođač plina Gazprom suglasio se početi izvoziti plin kroz plinovod Kini od 2019. i konačno joj dopremati 38 milijarda prostornih metara godišnje, što je više nego što od Rusije kupuje bilo koja europska zemlja pojedinačno.
Putin je rekao da su odnosi Rusije i Kine dosegnuli "najvišu razinu sveobuhvatnog pravednog na povjerenju utemeljenog partnerstva i strateške interakcije u cijeloj njihovoj povijesti". Za razliku od toga odnosi sa Sjedinjenim Državama su na najnižoj razini od Hladnoga rata zbog krize u Ukrajini. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook