Mađarski premijer Viktor Orban ponovno je iznio tvrdnje da je tijekom NATO-ove intervencije na Kosovu 1999. godine, u vrijeme svog prvog premijerskog mandata, bio izložen snažnim pritiscima Sjedinjenih Američkih Država da Mađarska vojno intervenira protiv Srbije.
Orban je rekao kako ga je tadašnji američki predsjednik Bill Clinton osobno nazvao i zatražio da Mađarska otvori drugu frontu u ratu, odnosno da napadne Srbiju ili barem iz Mađarske gađa ciljeve preko Vojvodine sve do Beograda.
Prema Orbanovim riječima, njegova je vlada takav zahtjev odbila.
"Rekli smo: Ne, gospodine! Da smo tada imali premijera koji je znao reći samo Da, gospodine, danas bismo bili do grla u ratu", rekao je mađarski premijer.
Orban tvrdi da je u razgovoru s Clintonom upozorio na moguće posljedice takvog poteza, posebno za oko 300.000 etničkih Mađara koji žive u Vojvodini. Dodao je da je američkog predsjednika pitao treba li Mađarska dopustiti da, u slučaju uzvratne vatre, budu gađani mađarski gradovi poput Szegeda, Hódmezővásárhelya ili Makóa. Prema njegovim riječima, dogovoreno je da će o toj temi osobno razgovarati na samitu NATO-a zakazanom za tjedan dana kasnije, no Amerikanci to pitanje više nikada nisu otvorili.
"Moguće je reći ne kada imaš hrabrosti za to", poručio je Orban, dodavši da će, kako tvrdi, diplomatska povijest jednog dana detaljno opisati kako su mađarski predstavnici, kojim kanalima i s kojim informacijama uspjeli uvjeriti američkog predsjednika da odustane od takvog zahtjeva.
Na premijerove izjave reagirao je Áron Tábor, stručnjak za Sjedinjene Američke Države i predavač na Institutu za političke i međunarodne studije Sveučilišta Eötvös Loránd. Naveo je kako je istina da su početkom 1999. postojale određene rasprave o mogućoj kopnenoj operaciji NATO-a, no da za takav scenarij nikada nije postojala stvarna politička podrška, kao ni dokazi da bi Mađarska bila pozvana napasti Srbiju.
Tábor je podsjetio i da je Bill Clinton na samom početku bombardiranja Jugoslavije isključio mogućnost kopnene operacije, nastojeći smanjiti američke i savezničke gubitke. Iako se u europskim političkim krugovima tada govorilo o toj opciji, a i Washington Post pisao o mogućim planovima, čelnici NATO-a, prema tadašnjim medijskim izvješćima, uvijek su kategorički negirali da pripremaju kopnenu invaziju.
Prema Táborovim riječima, i sam je Viktor Orbán u to vrijeme izvijestio mađarski parlament da članice NATO-a kopnenu operaciju smatraju nepotrebnom te da ona nije ni bila uvrštena na dnevni red summita Saveza.