''Priznanjem separatističkih područja na istoku Ukrajine Rusija je stvorila potpuno novu situaciju i zbog najnovijeg razvoja događaja moramo iznova sagledati situaciju, a to se tiče i projekta Sjeverni tok II'', rekao je njemački kancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke) na rubu sastanka s irskim premijerom Michaelom Martinom u Berlinu.
Scholz je rekao da je od ministarstva gospodarstva zatražio ponovno ispitivanje tzv. sigurnosti opskrbe, što je preduvjet za izdavanje dozvole za rad.
''To zvuči komplicirano, ali radi se o upravnom činu bez kojeg ne bi bilo moguće zaustavljanje projekta'', rekao je njemački kancelar.
''To bi moglo potrajati'', rekao je Scholz na pitanje koliko će dugo trajati proces izdavanja dozvole koji je započeo prošle jeseni. Scholz je najavio eventualne nove sankcije, ali je rekao kako je najvažnije izbjeći daljnju eskalaciju.
''U ovoj fazi je važno da pored prvih sankcija spriječimo daljnju eskalaciju i time i novu katastrofu'', rekao je Scholz.
Plinovod od Rusije do Njemačke ispod Baltika, dug 1200 kilometara, tehnički je dovršen. Savezna agencija za mreže je u studenome zaustavila izdavanje dozvole tražeći od konzorcija Sjeverni tok II, sa sjedištem u Švicarskoj, da se ''organizira po njemačkim zakonima'' tj. da se odvoji vlasnička struktura od glavnog opskrbljivača, ruske državne kompanije Gazprom.
Projekt Sjeverni tok II, kojeg su podržale sve njemačke vlade do sada, od samog je početka izazvao prosvjed Ukrajine, Poljske i baltičkih članica EU-a zbog činjenice da plinovod u potpunosti zaobilazi teritorije ovih zemalja. S gradnjom Sjevernog toka II je započeto 2018., a gradnja je do sada stajala oko 10 milijardi eura.
Unutar nove koalicijske vlade, koju sačinjavaju socijaldemokrati, zeleni i liberali, jedino se stranka Zeleni do sada izričito protivila projektu Sjeverni tok II.