Obavještajni podaci i taktike dronova

Iza iranskih napada stoji "skrivena ruka" Putina? Zapad upozorava na opasno savezništvo

Vladimir Putin Foto: Afp
Rusija Iranu pruža obavještajnu potporu, uključujući satelitske snimke i podatke o taktici dronova, kako bi pomogla napade na američke snage na Bliskom istoku, dok zapadni dužnosnici upozoravaju da bi i Kina mogla pružati određeni oblik pomoći Teheranu.

Ruska obavještajna potpora Iranu u njegovim smrtonosnim odmazdama protiv Sjedinjenih Država, Izraela i njihovih saveznika u Perzijskom zaljevu, pokazuje sve tješnje veze među protivnicima SAD-a dok se sukob s Iranom sve više širi.

Prema navodima osoba upoznatih s procjenama američkih i zapadnih obavještajnih službi, Moskva Iranu trenutačno pruža različite oblike obavještajne potpore, uključujući satelitske snimke i informacije o taktici navođenja dronova, kako bi pomogla Teheranu u napadima na američke snage u regiji, piše Bloomberg. 

Nije posve jasno u kojoj je mjeri ta obavještajna pomoć učinkovita i pravodobna, niti koliko često Rusija Iranu dostavlja operativno korisne informacije, rekao je jedan od sugovornika koji je želio ostati anoniman. Ipak, ta suradnja odražava važan odnos koji je postao vidljiv i kroz rusko oslanjanje na smrtonosne iranske napadačke dronove Shahed u ratu protiv Ukrajine.

"Nikoga ne bi iznenadilo kada bi se pokazalo da iza dijela iranskih taktika, pa možda i njihovih vojnih sposobnosti, stoji skrivena ruka Vladimira Putina", izjavio je britanski ministar obrane John Healey na vojnom brifingu u Londonu u četvrtak.

"Obrasci iranskih napada podsjećaju na način na koji Rusija vodi rat u Ukrajini", rekao je Healey, dodajući da je to i očekivano "s obzirom na to koliko se posljednjih godina produbio taj savez agresije".

Rusija i Iran posljednjih su godina znatno produbili vojnu suradnju, nakon što se Moskva zbog međunarodne izolacije poslije invazije na Ukrajinu 2022. godine okrenula drugim geopolitičkim protivnicima SAD-a, uključujući Teheran i Sjevernu Koreju. Istodobno rastu i zabrinutosti da bi određeni oblik potpore Iranu mogla pružati i Kina.

Nakon obavještajnog brifinga o Iranu održanog ranije ovoga tjedna, senator Richard Blumenthal, demokrat iz savezne države Connecticut, izjavio je da se čini kako Rusija pomaže Teheranu "aktivno i intenzivno, obavještajnim podacima, a možda i drugim sredstvima", dodavši da "Kina također možda pruža određenu potporu Iranu".

Glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Washingtonu Liu Pengyu u četvrtak je u priopćenju poručio da se protivi "neutemeljenim optužbama" o uključenosti Pekinga. Dodao je kako Kina ima "konstruktivnu ulogu u deeskalaciji napetosti i obnovi mira".

Posebni američki izaslanik Steve Witkoff rekao je u utorak u intervjuu za CNBC da je ruski predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s predsjednikom Donaldom Trumpom zanijekao da Rusija dijeli informacije s Teheranom.

"Rusi su rekli da ne dijele takve informacije — to su njihove riječi i možemo ih uzeti za riječ", kazao je Witkoff. "To je prije svega pitanje za obavještajne službe. Nadajmo se da takva razmjena ipak ne postoji."

Unatoč tome, Putin je otvoreno izrazio "nepokolebljivu potporu Teheranu" te je čestitao Mojtabi Khameneiju na izboru za novog iranskog vrhovnog vođu, nakon što je njegov otac ubijen u prvim satima američko-izraelskog bombardiranja kojim je započeo rat. Putin je također poručio da će Rusija ostati pouzdan partner Islamske Republike, premda je izbjegavao izravno kritizirati Trumpa zbog sukoba.

Vladimir Putin Foto:Afp

Moskva je tijekom rata redovito koristila iranske jednosmjerne napadačke dronove za napade na ukrajinske gradove i energetsku infrastrukturu. Iran je potom Rusiji isporučio i tehnologiju koja joj je omogućila vlastitu masovnu proizvodnju tih letjelica.

U zamjenu za pomoć u ratu Rusija već godinama dijeli osjetljivo vojno znanje s Iranom, a ta se razmjena dodatno intenzivirala posljednjih dana u svjetlu sukoba Irana sa Sjedinjenim Državama, Izraelom i državama Perzijskog zaljeva. O pojedinostima ruske obavještajne potpore Iranu prvi su izvijestili Washington Post i CNN.

"Lekcije naučene tijekom rata u Ukrajini sada se prenose na ovaj sukob", rekla je Andrea Kendall-Taylor, bivša visoka dužnosnica američkih obavještajnih službi, danas analitičarka u Centru za novu američku sigurnost. "Sada ih promatramo kako se primjenjuju u stvarnom vremenu, u stvarnoj situaciji."

Kendall-Taylor ističe da bi iranska taktika gađanja naftne infrastrukture kako bi se protivniku nanijela maksimalna šteta mogla biti inspirirana ruskim iskustvima iz rata u Ukrajini, bilo neizravno ili izravnim prijenosom znanja. Rusija također ima iskustva u suprotstavljanju američkom naoružanju, uključujući sustave Patriot i taktičke rakete ATACMS, pa "takvo znanje može prenijeti i Iranu".

Široka uporaba relativno jeftinih dronova u sukobu dodatno opterećuje američku vojsku i njezine saveznike u Zaljevu jer ih prisiljava na korištenje obrambenih sustava koji su prvenstveno razvijeni za suzbijanje tehnološki naprednijeg oružja.

Zapadnim saveznicima teško je procijeniti koliko dronova Iran posjeduje i proizvodi u usporedbi s raketama i raketnim sustavima, jer je takve proizvodne pogone znatno lakše improvizirano uspostaviti, rekao je jedan od izvora upoznat s tim pitanjem. Ključno za iransku proizvodnju dronova jest uspije li zemlja prokrijumčariti potrebne motore.

Također nije jasno na koji bi način Kina mogla pružati potporu Iranu, osim što je najveći kupac iranske nafte i time pomaže održavati njezino gospodarstvo.