Odnos zapada prema istoku nailazi na ogroman izazov. Dok Kina pokušava iskoristiti rat u Ukrajini da bi se pozicionirala kao neutralna sila, a zapravo velikim dijelom podržavajući Putina, u gospodarskom smislu dolazi do problema koje neće biti jednostavno riješiti.
Stručnjak za azijska pitanja britanskog Telegrapha ističe da Xi Jinping agresivno podiže napetosti u Tajvanskom tjesnacu i čini sve ne bi li izolirao Tajvan iz globalnih događanja.
Istovremeno, istaknute tehnološke tvrtke iz zapadnog svijeta, zahvaćene geopolitičkom neizvjesnošću i borbom s kontradiktornim zakonodavstvom o zaštiti podataka, ubrzano bježe iz Kine.
Na primjer, Microsoft je već zatvorio Linkedin i premješta tim stručnjaka za umjetnu inteligenciju u Kanadu kako bi ublažio potencijalne pritiske. Pad kineskih dionica prisiljava iskusne upravitelje imovinom na Zapadu da smanje svoja ulaganja u regiji. Ovakav razvoj događaja navodi na pitanje - kamo bi ovi događaji u konačnici mogli odvesti?
Koncept poduzimanja rizika podrazumijeva suočavanje s namjerama i sposobnostima protivnika. Međutim, važan aspekt koji je izostavljen u ovoj tvrdnji je je li pogođena strana svjesna aktualnih događaja i njihovih implikacija.
Xi Jinping slijedi revizionističku viziju, ciljajući na dominaciju Kine kao jedine supersile u autoritarnom svjetskom poretku. On stvara prikladne saveze sa zapadnim protivnicima, iskorištavajući političke i ekonomske podjele. Xijeva potpora Putinovim akcijama u Ukrajini simbolizira njegovu potragu za globalnom moći. No, njegov je san još uvijek dalek. Kineska brza gospodarska globalizacija temelji se na pogrešnoj predodžbi da će se pridržavati utvrđenih trgovinskih pravila i normi.
Kina je od početka stranim tvrtkama ograničila pristup svom domaćem tržištu i koristila značajne državne subvencije za postizanje dominacije na globalnom tržištu. Nepoštena tržišna praksa dovela je do napetosti sa SAD-om, što je rezultiralo trgovinskim ratom. Problemi poput kršenja ljudskih prava, uplitanja politike u privatno tržište, kibernetiče špijunaže i prekida opskrbe dodatno su zategli odnose. Zapadne tvrtke sele se iz Kine u jugoistočnu Aziju i Indiju.
Kinesko gospodarstvo guši Xijeva ideologija. Od politike nultog covida do posljedičnog problema s izvozom do kojeg je doveo. Tehnološki sektor i dalje je traumatiziran Xijevim politički motiviranim represijama 2021. godine, koje su izbrisale mnoga radna mjesta za obrazovane mlade radnike u vrijeme velike nezaposlenosti.
Usredotočen na svoju strategiju ekonomskog oživljavanja poznatu kao ekonomija dvostrukog ciklusa ignorira sve nabrojane probleme. Njegov pristup ima za cilj potaknuti domaće inovacije i proizvodnju uz smanjenje oslanjanja na tehničku suradnju sa Zapadom, pozicionirajući Kinu kao lidera u najsuvremenijim tehnologijama.
Međutim, kineske nacionalističke mjere, proizvoljni zakoni o zaštiti podataka i vojno jačanje izazivaju zabrinutost. Neodrživost kineskog gospodarstva i rizici zastrašivanja stranih ulagača prijete Xijevoj viziji. Povećani ekonomski pritisak i usklađivanje sa SAD-om ključni su za rješavanje rastuće globalne prijetnje koju predstavlja Kina. Atlantska deklaracija treba opipljive akcije da bi bila učinkovita.