"Zadovoljstvo mi je što sam prvi put sreo novu predsjednicu Hrvatske. Vjerojatno je i ona shvatila da je počinila u nekim izjavama greške koje su ispravljene. Ja nisam griješio, jer nemam manir da komentiram događaje u drugim državama", citirala je Radio-televizija Srbije (RTS) Nikolićevu izjavu novinarima u Budvi nakon susreta s Grabar-Kitarović.
Na pitanje je li primio poziv da posjeti Zagreb, kao što su ranije spekulirali beogradski mediji, Nikolić je rekao kako nije njegovo "da se sam poziva", ali je dodao da ima nagovještaja o suradnji dva predsjednička ureda.
Srbijanski predsjednik je ranije danas na skupu Brdo-Brijuni u Budvi pozvao regionalne lidere da snažnim apelom zatraže od Bruxellesa veću pozornost proširenju Europske unije i konkretnu potporu naporima zemalja koje teže ulasku u EU.
"To je jednako dobro ne samo za nas koji čekamo pred vratima EU, već i za samu EU koja neće moći istinski napredovati bez svih zemalja Jugoistočne Europe u svom sastavu", rekao je Nikolić u Budvi, kako su prenijeli beogradski elektronički mediji.
Završen sastanak na vrhu Brdo-Brijuni u Budvi
Jugoistočna Europa ostaje nedovršen posao Europske unije, ali i NATO-a i zato su se sudionici trećeg summita Procesa Brdo-Brijuni okupili kako bi podržali euroatlantske integracije svih država na ovom prostoru i ukazali na probleme koje primjećuju, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u ponedjeljak na konferenciji za novinare kojom je završio skup u Budvi.
Rekavši kako u odnosu na vrijeme od prije godinu dana želi izraziti određenu zabrinutost trendovima u procesu pristupanja država jugoistoka Europe EU i NATO-u, predsjednica je precizirala kako je riječ prije svega o gubitku zamaha, momentuma.
"To je primjetno i kod EU, u kojoj se osjeća zamor proširenjem, ali istodobno i na samom prostoru jugoistoka Europe, gdje se vide zabrinjavajući trendovi u području sigurnosti, odnosno sigurnosnih ugroza, usporavanju procesa reformi u pojedinim područjima i manjku napora u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja", kazala je Grabar Kitarović.
Istaknula je da će čelnici zemalja regije nastaviti zajednički raditi jer je ovo trenutak u kojem "doista treba upozoriti na činjenicu da i EU mora poslati vrlo čvrste poruke prostoru jugoistoka Europe da će odgovarajuće reforme, temeljem individualnog pristupa u članstvo EU, biti nagrađene odgovarajućim formalnim koracima" na putu svake države prema EU.
"No i same države na ovom prostoru moraju slati snažne poruke EU i drugima kako se ovdje radi ozbiljan posao, s ozbiljnim namjerama, kako nije riječ samo o retorici, već se poduzimaju konkretni koraci i konkretne reforme", naglasila je.
Nastavak PBB u RH, summit Zapadnog Balkana u Beču
Predsjednica je pred novinarima također najavila nastavak Procesa Brdo-Brijuni u Hrvatskoj, najvjerojatnije u listopadu, gdje bi se razgovaralo o konkretnim projektima bitnim za međusobno povezivanje europskog jugoistoka, uz osobitu brigu koja bi se osiguranjem uvjeta za školovanje i rad iskazala za mlade u regiji, kako bi što manje napuštali svoje zemlje.
"Glavna svrha ovog procesa je poruka da velika ideja europske integracije neće biti dovršena dok i zemlje zapadnog Balkana ne postanu punopravne članice EU – to je konačni cilj.
To je složeno, nije jednostavno, no siguran sam da ćemo ostvariti taj cilj", rekao je na konferenciji za novinare austrijski predsjednik Heinz Fischer, koji je na summitu bio u svojstvu gosta iz važnije zemlje članice EU, što je tradicija sastanaka na vrhu Procesa Brdo-Brijuni.
Izrazivši potporu zaključcima summita, uz nadu da će imati utjecaja na budući razvoj događaja, Fischer je kao jedan od idućih koraka najavio Summit zapadnog Balkana u Beču 27. kolovoza na kojem će sudjelovati francuski predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel te predsjednici vlada, ministri vanjskih poslova i ministri gospodarstva zemalja regije
"Pripreme za taj sastanak već su u tijeku i nadamo se da ćemo na njemu dobiti ne samo zaključke nego i konkretne stvari. Jedna od njih je sporazum o granici između Crne Gore i BiH, jer je dogovoreno da on bude potpisan na bečkom summitu, što će biti važna poruka i doprinos tezi da se u ovoj regiji o problemima ne samo raspravlja, već se i rješavaju", kazao je Fischer.
PBB želi pomoći razriješiti krizu u Makedoniji
Spomenuvši složeno stanje u Makedoniji, austrijski predsjednik ocijenio je kako treba poduzeti korake u pravom smjeru kao što je održavanje transparentnih izbora iduće godine, uključujući ne samo prebrojavanje glasova na dan izbora nego i sve pripreme, kako bi izborni rezultat prihvatile sve strane.
Domaćin skupa, crnogorski predsjednik Filip Vujanović istaknuo je da je na summitu prihvaćena "izvrsna" inicijativa predsjednice Grabar Kitarović i predsjednika Pahora da se predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku uputi pismo s prijedlogom održavanja konferencije s državama jugoistočne Europe, "gdje bi se sve aktivnosti u procesu pristupanja na poseban način analizirale u cilju osiguravanja najboljih učinaka tog procesa na zemlje obuhvaćene njime".
Također je otkrio da je na skupu u Budvi prihvaćena inicijativa hrvatske predsjednice i slovenskog predsjednika da u ime Procesa Brdo-Brijuni posjete Makedoniju i da, u svjetlu posljednjih događaja u toj zemlji, daju doprinos smirivanju situacije i stabilizaciji zemlje te procesu njezina pristupanja EU i NATO-u.
PBB predlaže EU konferenciju s državama JIE
Predsjednik Slovenije Borut Pahor ustvrdio je da je glavna poruka cijelog Procesa Brdo-Brijuni, pa tako i ove konferencije, da je jedini put za uspješnu perspektivu zapadnog Balkana europski put.
"Kao suosnivač tog procesa moram upozoriti da, neovisno o svim njegovim odličnim rezultatima, moramo biti oprezni, jer budućnost još može otići tim pravim, ali i krivim putem, putem sukoba i gubitka povjerenja između država i naroda regije", kazao je Pahor.
"Odgovornost za izbor puta je na nama i zato mi, čelnici zemalja jugoistoka Europe, glasno tvrdimo da je jedini put europski put, ali nam je očajnički potrebno razumijevanje EU i svih njezinih institucija i zemalja članica", kazao je slovenski predsjednik, ocijenivši da je zato odluka o slanju pisma Tusku jedna od najvažnijih na današnjem sastanku.
"Mislim da smo mi, sudionici Procesa Brdo-Brijuni, u protekle dvije godine učinili golemi korak naprijed uspostavom dijaloga, izgradnjom međusobnog povjerenja, poticanjem procesa pomirbe u regiji i tako moramo nastaviti", rekao je.
"No, istodobno je odgovornost, ali i privilegija, Unije da nam pomogne, da shvati koliko je potrebno da dođe ovamo i pozove sve zemlje zapadnog Balkana da nastave s reformama i da se krajnje snažno politički uključi u te procese" i mnogo snažnije pogura proces proširenja nego što to sad čini, zaključio je slovenski predsjednik.
Uz četvero predsjednika koji su govorili na završnoj konferenciji za novinare, summitu u Budvi nazočili su predsjednici Albanije, Makedonije, Srbije, Kosova i predsjedatelj Predsjedništva BiH.
Hrvatska predsjednica u Budvi nije imala bilateralnih kontakata, ali je iz njezinog ureda potvrđeno da 6. i 7. srpnja u državni posjet Hrvatskoj stiže makedonski predsjednik Gjorge Ivanov. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook