Mossad, jedna od najmoćnijih i najpoznatijih obavještajnih agencija na svijetu, druga po veličini nakon CIA-e, ima novog šefa.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izabrao je svog vojnog tajnika, general-bojnika Romana Goffmana, za novog šefa obavještajne agencije. General Goffman zamijenit će Davida Barneu, čiji mandat istječe u lipnju ove godine.
Prema izraelskim medijima, utrka za najvišu poziciju u Mossadu privukla je pozornost nakon što se Netanyahu aktivno zainteresirao za nju. Tijesna utrka vodila se između Goffmana i internog kandidata, poznatog kao A, koji je zapovjednik jedinice unutar Mossada.
"Gofman je ugledan časnik. Njegovo imenovanje za vojnog tajnika premijera usred rata dokazalo je da posjeduje izuzetne profesionalne sposobnosti, od brzog stupanja na dužnost do neposrednog i značajnog sudjelovanja na sedam ratišta", priopćeno je iz Netanyahuovog kabineta.
Kao profesionalni časnik IDF-a, Goffman je obnašao brojne operativne i zapovjedne dužnosti. U Izraelu ga smatraju kontroverznom osobom jer je zapovijedao Divizijom 210 na Golanskoj visoravni kada je odobrio korištenje tinejdžera za važnu vojnu operaciju. Tinejdžera je kasnije Izrael pritvorio zbog objavljivanja povjerljivih informacija, ali optužbe su odbačene kada je utvrđeno da ga je za to ovlastio Mossad.
Ipak, prema pisanju izraelskih medija, imenovanje Goffmana moglo bi uzrokovati dodatne napetosti između vojnog i sigurnosnog sektora, piše Jerusalem Post.
Gofmanovo imenovanje dolazi kao iznenađenje. Drugi kandidat za tu ulogu, "A", bio je favorit za mjesto šefa Mossada. "A" je također imao podršku ključnih dijelova agencije. Budući da je tek nedavno promaknut u general-bojnika, Goffman je bio niži časnik nego što bi se obično biralo za tu ulogu.
Osim toga, kada se za čelnika Mossada imenuje netko izvan agencije, što je samo po sebi rijetko, obično bi imenovana osoba bila netko tko je služio kao general-bojnik na više lokacija.
Mediji i analitičari su istakli da Gofmanov brzi uspon i njegova bliskost s Netanyahuom izazivaju zabrinutost zbog politizacije imenovanja na visoke sigurnosne pozicije, što potencijalno utiče na ravnotežu civilno-vojnih odnosa i autonomiju u donošenju odluka.