Ukrajinski napadi na ruske opskrbne lance stvaraju sve veće probleme na Krimu. Stanovnici i turisti suočavaju se s nestašicama goriva, višesatnim čekanjem na benzinskim postajama i poremećajima u prometu.
Problemi su se dodatno pogoršali nakon nedavnih ukrajinskih napada na važnu prometnicu i most koji preko Mariupolja povezuju ruski Rostov na Donu s Krimom.
Francuski analitičar Clément Molin iz instituta Atum Mundi rekao je za BBC da je riječ o prometnom pravcu koji predstavlja okosnicu ruske logistike na jugu Ukrajine. Prema njegovim riječima, Ukrajina je od početka svibnja izvela oko 300 napada dronovima na kamione, među kojima je bilo i 30 cisterni, a napadi su tijekom lipnja dodatno pojačani.
Zapovjednik ukrajinskih Snaga za besposadne sustave Robert Brovdi tvrdi da je između kraja svibnja i početka lipnja vojni teretni promet tom rutom smanjen za 71 posto.
Krim za Moskvu ima veliku stratešku važnost. S tog poluotoka ruske snage redovito lansiraju dronove i projektile prema drugim dijelovima Ukrajine. Istodobno, riječ je o jednom od najpopularnijih ljetnih odredišta za ruske turiste.
Na društvenim mrežama posljednjih se dana gomilaju pritužbe stanovnika i turista zbog problema s opskrbom gorivom. Snimke prikazuju duge redove na benzinskim postajama diljem poluotoka, a pojedini stanovnici tvrde da na gorivo čekaju i do deset sati.
"Sad na posao idem pješice. Naravno da je manje praktično nego automobilom, ali nije veliki problem", rekao je stanovnik Simferopolja.
"Još samo moram kupiti konja", dodao je.
Na većini benzinskih postaja građani mogu kupiti najviše 20 litara goriva uz unaprijed plaćene bonove, i to samo ako ga ima na raspolaganju.
Problemi pogađaju i turiste koji su na Krim stigli prije nego što je kriza izbila. Mnogi sada teško dolaze do goriva potrebnog za povratak kući. Situacija je postala toliko ozbiljna da su lokalne vlasti otvorile posebnu telefonsku liniju za pomoć turistima.
Zbog nestašica rastu i cijene benzina i dizela. "Nažalost, trenutačno nije moguće u potpunosti zadovoljiti potražnju za gorivom", priznao je 5. lipnja Sergej Aksjonov, čelnik Krima kojeg podupire Kremlj.
Dodao je da stotine autobusa zbog nestašice goriva neće moći izaći iz garaža.
Rusko ministarstvo energetike 8. lipnja prvi je put javno priznalo da postoje problemi s opskrbom gorivom u "južnim regijama", što se vjerojatno odnosi na područja pod ruskom kontrolom na jugu Ukrajine.
U priopćenju je navedeno da energetske tvrtke sve češće trpe zračne napade, što uzrokuje privremene poremećaje u opskrbi. Ministarstvo je zbog toga osnovalo stalni operativni stožer.
Cestovni promet trenutačno je praktički jedini pouzdan način opskrbe Krima. Pomorski put postao je previše rizičan nakon što je Ukrajina onesposobila više trajekata koji su prometovali prema poluotoku.
Istodobno su raniji ukrajinski napadi, ali i prijetnja novima, ograničili promet preko Kerčkog mosta koji povezuje Krim s Rusijom.
"Ne bih danas vozio kamion pun dizela preko Kerčkog mosta. To bi bilo traženje problema", rekao je za BBC Craig Kennedy, stručnjak za rusku naftnu industriju i suradnik Harvardova centra Davis.
Prema njegovim riječima, opskrba se zato mora preusmjeravati kopnenim putem preko Mariupolja, gdje su transporti izloženi napadima duž gotovo cijele rute.
Pojedini ruski izvori smatraju da ukrajinski napadi već otežavaju djelovanje ruske vojske. "Napadi koji prazne benzinske postaje za civile istodobno pogađaju i opskrbu postrojbi na jugu", objavio je na Telegramu proruski vojni analitički kanal Rybar. "Logistička kriza ne razlikuje vojne i civilne potrebe. Pogađa sve istodobno."
Tijekom noći između 6. i 7. lipnja te između 8. i 9. lipnja ukrajinski napadi oštetili su važan most kod Čongara na sjeveru Krima. Most povezuje poluotok s ostatkom teritorija pod ruskom kontrolom i važan je za promet na magistrali R-280. Nakon napada zatvoren je za promet.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je tijekom svibnja izvan funkcije stavljeno gotovo 40 posto ruskih primarnih kapaciteta za preradu nafte.
Kennedy smatra da Ukrajina sada širi djelovanje protiv ruske logističke mreže te da se, osim velikih rafinerija, sve više usmjerava na lokalne distribucijske sustave. "To ima izravniji učinak na stanovništvo i vojsku u pojedinim regijama, uključujući Krim", rekao je.
Napadi dronovima posljednjih mjeseci pogađaju i Luhansku i Hersonsku oblast. Dio operacija provodi 413. zasebna bojna "Raid" ukrajinskih Snaga za besposadne sustave. Njezin zapovjednik Jevhen Karas rekao je za BBC da ruska protuzračna obrana tijekom posljednjih misija nije pružala značajniji otpor.
Karas ističe da je ometanje ruske vojne logistike jedan od glavnih zadataka njegove postrojbe. "Naše glavne mete su ruska skladišta, spremnici nafte i goriva, zgrade pa čak i manji bunkeri u kojima se nalaze ruski časnici", rekao je.
Rusija je posljednjih tjedana tvrdila da su u ukrajinskim napadima na područjima pod njezinom kontrolom stradali civili, uključujući navodni napad na autobus u Hersonskoj oblasti te zaseban napad na prigradski vlak na Krimu.
Aksjonov je u ponedjeljak izjavio da je ukrajinski dron ponovno pogodio putnički vlak na Krimu, pri čemu je poginuo pomoćnik strojovođe, a strojovođa je ozlijeđen.
Karas nije komentirao pojedinačne incidente, ali je rekao da se radi o području kroz koje svakodnevno prolazi velik broj teških kamiona i transportnih vozila koje koristi ruska vojska. "Greške se mogu dogoditi, ali to nije namjerno gađanje civilnih vozila", rekao je.
Zbog sigurnosnih rizika ograničen je i promet civila na dvjema važnim prometnicama koje povezuju te regije s Rusijom. Vlasti u Luhanskoj oblasti koje podupire Moskva zabranile su autobusni promet na dvjema magistralama koje vode prema Mariupolju i Krimu te pozvale stanovnike da ih ne koriste iz sigurnosnih razloga.
Ukrajinski napadi srednjeg i dugog dometa tako ne utječu samo na ruske vojne operacije. Istodobno ostvaruju i jedan od ciljeva koje je više puta isticao predsjednik Zelenski - da se posljedice rata sve snažnije osjete na područjima pod ruskom kontrolom.