Mogu li se dopustiti promjene granica vojnom silom i dokud Vladimir Putin smije slati svoje tenkove, pitanja su na koja odgovori nekako sve više ostaju u zrakopraznom prostoru nakon najnovijih izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Nakon njegovih tvrdnji da je Ukrajina kriva za rat, koji je napunio točno tri godine, i da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski diktator pojavljuje se sve više upitnika, tim više jer tu nije u pitanju samo podrška Ukrajini.
Sastanak ministara vanjskih poslova SAD-a i Rusije u Rijadu za čelnika ureda rumunjskog predsjednika Cristiana Diaconescua izgleda kao priprema za ''novu Jaltu'' i diobu interesnih zona preko karte Europe. Je li Trump spreman prepustiti Putinu i Rumunjsku te povući američke vojnike stacionirane u toj zemlji?
"Izdaja"
Rumunjski politolog Vladimir Tismaneu ne oklijeva sastanak u Rijadu nazvati izdajom i Ukrajine i vrijednosti za koje se zalaže Zapad. Isto tako, Rijad glatko uspoređuje s novim Münchenom, sporazumom kojim su 1938. zapadne zemlje Hitleru prepustile područje Čehoslovačke naseljeno njemačkom manjinom i što se brzo pretvorilo u nacističku okupaciju čitave zemlje i svjetski rat, podsjeća Deutsche Welle.
Na taj sporazum aludira i poljski predsjednik Donald Tusk. Naime,
povodom Minhenske konferencije o sigurnosti kazao je: ''Kao turist volim taj grad. Kao povjesničar i političar mogu danas samo reći: München – NIKAD VIŠE." Tusk također upozorava: "Prisiljena kapitulacija Ukrajine značit će kapitulaciju čitave zapadne zajednice."
Zemlje istoka Europe nikada neće zaboraviti sporazum kojim je Hitleru predana Čehoslovačka u ime "mira za naše doba" - koji se brzo pretvorio u svjetski rat.
Loše iskustvo
Diljem zemalja koje su okusile kako je to biti dio sovjetskog Istočnog bloka raste bojazan da će opet biti prepuštene Rusiji. U Rumunjskoj i susjednoj Moldaviji samo se redaju incidenti s ruskim raketama i letjelicama te je tek ove veljače rumunjski parlament prihvatio zakon kojim se odobrava obaranje takvih ruskih projektila.
Privremeni rumunjski predsjednik Ilie Bolojani upozorava: "Sigurnost Ukrajine je i sigurnost Europe i Rumunjske. Mi ne stojimo na strani Ukrajine samo iz humanitarnih razloga, nego i zbog strateških interesa naše zemlje."
Što su strateški interesi nove američke vlade, Europljani u to više ne mogu biti sigurni. Ne samo Elon Musk, koji podržava populističke stranke u Europi, koje također redom pokazuju razumijevanje za politiku Kremlja, nego je nedavno u Münchenu američki potpredsjednik J. D. Vance optužio Rumunjsku što je poništila prvi krug predsjedničkih izbora na kojima je ekstremistički i proruski kandidat Calin Georgescu osvojio najviše glasova.
"Moramo smjesta djelovati"
Neke bivše članice Varšavskog sporazuma imaju razumijevanja za popustljivost Washingtona prema Kremlju - osim Viktora Orbana u Mađarskoj, i bugarski predsjednik Rumen Radev pozdravio je "mirovnu inicijativu" Trumpa i još jednom upozorio tamošnju vladu neka ne šalje bugarske vojnike u Ukrajinu – iako o tome nikad nije bilo niti riječi. Slična je reakcija i premijera Slovačke Roberta Fica, koji je nedavni europski sastanak u Parizu o podršci Ukrajini nazvao sastankom prijatelja rata s kojima njegova zemlja nema što tražiti.
Na istoku Europe prema novoj politici Washingtona vlada uglavnom drugačije raspoloženje. Predsjednik Češke Petr Pavel upozorio je da je potrebna solidna doza cinizma nazvati predsjednika Ukrajine diktatorom, a predsjednik bivše zemlje Sovjetskog Saveza Litve Gitanas Nauseda još je jasniji kod pitanja koliko se Europa još može pouzdati u Vladu u Washingtonu.
"Moramo smjesta djelovati kako bismo podržali Ukrajinu i ojačali sigurnost Europe. Dosta je brbljanja, vrijeme je za djelovanje", poručio je predsjednik Litve, zemlje koja je predstavila plan od šest točaka koji bi Europu doveo do veće neovisnosti i u pitanju obrane. Tu nije samo jačanje vlastitih oružanih snaga nego i ulaganje u vojnu industriju Ukrajine uz još dosljednije sankcije protiv Rusije.