NATO je dao jasno do znanja da neće vojno intervenirati u Ukrajini unatoč ruskom pripojenju Krima i gomilanju ruskih snaga na ukrajinskoj granici.
No, 28-člani Savez ojačao je vojnu nazočnost u savezničkim zemljama na istoku Europe, uključujući i bivše sovjetske baltičke republike.
Veleposlanici NATO-a usuglasili su u srijedu daljnje vojne mjere. 'Odmah ćemo rasporediti snage na moru, u zraku i na kopnu. To znači u roku od nekoliko dana', rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen na konferenciji za novinare nakon sastanka veleposlanika.
Obama nije siguran u primjenu sporazuma o Ukrajini
NATO-ovi zrakoplovi češće će letjeti nad Baltičkim morem, saveznički brodovi uplovit će na Baltik i u Sredozemlje, a vojno osoblje izaći će na teren kako bi pojačalo spremnost za vježbe, dodao je Rasmussen.
NATO će razmotriti i ojačati planove za obranu zemalja članica. Idućih tjedana i mjeseci će, bude li potrebno, uslijediti dodatne mjere za jačanje obrane, istaknuo je glavni tajnik.
NATO šalje brodove u Baltik da ojača istočnoeuropsku obranu
NATO šalje dio svojih pomorskih snaga za brzu reakciju u Baltičko more kao dio mjera za jačanje obrane istočnoeuropskih članica saveza u reakciji na krizu u Ukrajini, rekao je u četvrtak Sjevernoatlantski savez.
Pored toga Kanada je priopćila kako je ponudila CF-18 lovce kao svoj doprinos NATO-ovim naporima da ojača svoju nazočnost u istočnoj Europi i uvjeri tamošnje uznemirene saveznike da će ih NATO zaštiti u slučaju ruske agresije.
NATO, 28-člani savez kojim dominiraju Sjedinjene Države, jasno je dao do znanja da ne planira uplitati se vojno u krizu u Ukrajini koja nije članica saveza.
On je međutim u srijedu objavio planove za slanje više brodova, zrakoplova i vojnika u istočnu Europu kako bi umirio članice saveza, posebice bivše sovjetske republike na Baltiku, zabrinute ruskom aneksijom ukrajinskog poluotoka Krima.
Multinacionalna skupina malih brodova, četiri minolovca i brod za potporu, bit će poslani na Baltičko more uskoro i ostat će tamo za 'doglednu budućnost', rekao je glasnogovornik NATO-ova Pomorskog zapovjedništva.
Brodovi iz Norveške, Nizozemske, Belgije i Estonije čine jednu od četiri NATO-ve pomorske skupine koje savez ima na raspolaganju kao snage za brzu reakciju.
Brodovi koji se sada okupljaju u njemačkoj luci Kielu posjetiti će baltičke luke i sudjelovati u ranije zakazanoj vježbi sljedećeg mjeseca kako bi lovili mine i torpeda iz oba svjetska rata.
Kanadski premijer Stephen Harper rekao je da njegova zemlja nudi lovce CF-18 NATO-ovim mjerama i do 20 stožernih časnika kao pomoć u savezničkom planiranju.
NATO je već rekao kako će utrostručiti svoj uobičajeni broj mlaznih lovaca koji su u ophodnji na Baltiku od sljedećeg mjeseca kao dio jačanje obrane istočne Europe.
Sjedinjene Države, Britanija, Danska, Francuska i Njemačka su među članicama NATO-a koje su obećale dodatne lovce za nadzor neba iznad baltičkih država, koje nemaju svoje lovce, ili drugdje u istočnoj Europi.
Zemlje članice su također obećale dodatne brodove, zrakoplove za punjenje gorivom u zraku i izviđački zrakoplov AWACS. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook