Okupljanje 27 država članica EU-a i 20 drugih europskih zemalja u dvorcu duboko u Moldaviji, zemlji vina, samo 20 kilometara od ukrajinskog teritorija predstavlja sigurnosni i organizacijski izazov za zemlju od 2,5 milijuna ljudi smještenu između Ukrajine i članice NATO-a Rumunjske.
NATO-ovi zrakoplovi sustava za zračno upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadzirat će nebo iznad mjesta održavanja samita do petka, stoji u priopćenju Saveza.
Krhotine projektila iz rata u Ukrajini već su nekoliko puta pronađene u Moldaviji otkako je Rusija izvršila invaziju prije 15 mjeseci.
"NATO-ov AWACS može detektirati zrakoplove, projektile i bespilotne letjelice udaljene stotinama kilometara, što je važna sposobnost ranog upozoravanja", rekla je glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu.
Dok se Kijev priprema za protuofenzivu koristeći nedavno nabavljeno zapadno oružje kako bi pokušao istjerati ruske okupatore, velik dio fokusa samita bit će na Ukrajini.
Na samit je pozvan ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
"Prisutnost ovih čelnika u našoj zemlji jasna je poruka da Moldavija nije sama, a nije ni naša susjeda Ukrajina, koja se već godinu i tri mjeseca suprotstavlja barbarskoj invaziji Rusije", rekla je predsjednica Maia Sandu novinarima zajedno s Ursulom von der Leyen, predsjednicom Europske komisije.
Napetosti na Kosovu
EU također namjerava iskoristiti samit za razgovore o napetosti na sjevernom Kosovu između vladajuće etničke albanske većine i manjinskih Srba, koje su proteklih dana prerasle u nasilje, što je potaknulo NATO da ondje rasporedi još 700 pripadnika mirovnih snaga.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell izjavio je da je u srijedu u Slovačkoj pozvao kosovskog premijera Albina Kurtija da odigra svoju ulogu u smirivanju krize i nada se da će istu poruku prenijeti srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću u Moldaviji.
Borrell je rekao novinarima u Kišinjevu u srijedu navečer da treba smiriti napetosti.
"Otišli smo predaleko i razine nasilja kojima smo svjedočili početkom ovog tjedna moraju odmah prestati. U suprotnom situacija može postati vrlo opasna." Samit će se također dotaknuti niza strateških pitanja, od energije do kibernetičke sigurnosti i migracija.
Također pruža priliku za razmatranje drugih napetosti u Europi, uključujući i one između Azerbajdžana i Armenije, čiji će čelnici razgovarati s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i dužnosnicima EU-a.
Moldavija je, poput Ukrajine, podnijela zahtjev za pridruživanje EU-u prošle godine ubrzo nakon ruske invazije, a Kišinjev planira iskoristiti samit kako bi pokazao da radi na reformama i uvjerio čelnike da što prije otvore pregovore o pristupanju.
Moldavija je primila više ukrajinskih izbjeglica po stanovniku nego bilo koja druga zemlja, baš kada su cijene hrane i energije skočile kao posljedica sukoba.
Vlada je optužila Rusiju da pokušava destabilizirati zemlju, u kojoj se većinom govori rumunjski, svojim utjecajem na separatistički pokret u odcijepljenoj regiji Pridnjestrovlju, u kojoj se uglavnom govori ruski jezik.