Patuljasti planet Pluton, izgubio je svoj status punokrvnog planeta još 2006. godine, kad ga je Međunarodna astronomska organizacija odlučila maknuti s liste planeta u Sunčevom sustavu uz tad prezentirane argumente. Nakon prvotne zbunjenosti i prosvjeda, svijet je prihvatio degradaciju statusa Plutona na patuljasti planet i činilo se da je stvar riješena, poslovično rečeno, za sva vremena.
Kad se danas spomene ta tema i namjera znanstvenika da Plutonu vrate puni status planeta, to se zasigurno čini kao šala, ali u NASA-i se ne šale. Kategorije su važne kao što su važne i definicije koje nas vode prema tim istim kategorijama.
Popular Science prenosi najavu NASA-inih znanstvenika, koji u ožujku planiraju predložiti novu definiciju planeta, na Konferenciji o znanosti planeta i mjeseca. Tim će predvoditi dugogodišnji zagovornik Plutona kao punokrvnog planeta, Alan Stern.
S 8 na čak 110 planeta
Stern i drugi zagovornici Plutona kao planeta kritizirani su zbog pokušaja vraćanja simplističkog pogleda na Sunčev sustav. Doduše, prijedlog Sterna i njegovih kolega, osim što bi vratio status planeta Plutonu, povukao bi za sobom čak 110 novih planeta unutar Sunčevog sustava. Tako bi odjednom dilema 8 ili devet planeta, mogla postati 8 ili 110.
Nova definicija planeta koju će predložiti zapravo glasi da je planet "podplanetarno tijelo, koje nikad nije prošlo proces nuklearne fuzije i koje ima dovoljnu samogravitaciju da poprimi sferoidni oblik adekvatno opisan troosovinskim elipsoidom, bez obzira na njegove orbitalne parametre". Komplicirano.
Jednostavnije - Stern i ekipa žele reći da je to svaki približno okrugli objekt u svemiru (dakle i izvan Sunčevog sustava, jer planeti izvan našeg sustava se nazivaju službeno egzoplaneti) koji je manji od zvijezde.
I Mjesec bi dobio "čin" planeta
Ako ta definicija prođe, imali bi planet već na 300.000 kilometara od Zemlje. Da, Mjesec bi automatski postao planet, ako uzmemo u obzir "bez obzira na njegove orbitalne parametre" iz ranije navedene definicije. Osim toga, čovjek bi tako efektivno već odradio jedan velik pothvat - osvajanje drugog planeta. Zvuči nebulozno, zar ne?
Ipak, Stern i ostali zagovornici Plutona kao planeta ne žele da panet određuje njegova lokacija i veličina, već njegov sastav. Povrh toga, znanstvenici koji vode misiju New Horizons imaju problem s trenutnom definicijom planeta i u segmentu koji kaže da moraju imati čistu orbitu oko Sunca. Osim što to veže definiciju pojma planeta isključivo za Sunčev sustav, oni tvrde da niti Zemlja, da se nalazi na položaju Plutona, ne bi imala čistu orbitu oko Sunca. To znači da bi i druga svemirska tijela znatno utjecala na orbitu Zemlje na tom položaju, baš kao što utječu i na orbitu Plutona. Da bi Pluton imao čistu orbitu na tom položaju, kažu, morao biti ogroman, poput Jupitera ili Saturna.
Planete proučavamo zbog njihovih fizičkih karakteristika, poput ledenih vulkana i jezera metana te kotrljajućih magnetskih polja, a ne zato što krče svemirko kamenje i fragmente na putu oko Sunca, dio je šire argumentacije znanstvenika NASA-e.
Planeti nemaju karakteristike kometa
S druge strane, astronomi poput Mikea Browna, čovjeka odgovornog za degradiranje Plutona na status patuljastog planeta, smatra da je veličina ipak bitna. Društvo od 8 planeta u Sunčevom sustavu značajno je veće od Plutona i ta činjenica čini svu razliku, kao i aktualnu definiciju. Isto tako, Pluton nije jedino svemirsko tijelo manje veličine od planeta, koje ima kompleksna fizička svojstva ili gravitaciju - imaju je i kometi.
Podsjetimo, u svibnju 2016. poznati astrofizičar Neil deGrasse Tyson rekao je da otkriće kako Pluton ima neke karakteristike kometa ne treba nikog čuditi, jer je više od polovice njegovog volumena, zapravo led.