Gospodine Plenkoviću, kakva je trenutačno situacija i je li - koliko, toliko normalizirano kretanje Bruxellesu?
Pa, točno. Evo danas je od ranog jutra, mi smo ovdje došli malo prije osam sati u Europski parlament. Prve vijesti su bile već oko 08:45, i o napadu na zračnu luku Zaventem i nakon toga na metro stanicu, koja je fizički od mjesta gdje se ja sada nalazim otprilike 500 metara od Parlamenta i Komisije, dakle srce europskih institucija. Naravno da su današnji događaji destabilizirali grad u prometnom i u funkcionalnom pogledu, od obustave javnog prijevoza, pojačanih mjera sigurnosti, savjeta brojnim zaposlenicima institucija da ostanu kod kuće, a neki od njih su tijekom popodneva iz Europske komisije i evakuirani. Mi smo danas u Europskom parlamentu radili normalno, ja sam čak predsjedao dijelom sastanka Odbora za vanjske poslove. Imali smo Velikog muftiju iz Egipta s nama te palestinskog ministra vanjskih poslova, popodne parlamentarnu skupštinu Euronesta, namjerno, usprkos i unatoč ovih terorističkih napada i namjera terorista da destabiliziraju rad institucija Europske unije.
Mnogi zastupnici danas su planirali odlazak kući za Uskrs, kada će to uopće biti moguće?
Većina kolega je sutra planirala odlazak tijekom popodnevnih sati, kao gotovo svi hrvatski zastupnici, jer smo imali naravno sastanke i obaveze tijekom sutrašnjeg dana. Budući je zračna luka zatvorena i tijekom sutrašnjeg dana, prema posljednjim informacijama, većina nastoji svoje aranžmane riješiti preko Pariza, Amsterdama ili Frankfurta, ovisi kako je tko u mogućnosti.
Sigurnost Europe je na velikom testu - kako odgovoriti nakon još jednog krvavog napada, kojim mjerama?
Ovo je sada već drugi put u vrlo kratkom roku, nakon Bataklana u Parizu, dakle nasumičnog napada na sasvim nevine žrtve, nepovezane mete, ovdje je terorizam najgoreg oblika, manifestiran terorističkim djelom i na zračnoj luci i u metrou, gdje može poginuti puno ljudi. Vidimo da je sve to organizirano i povezano, siguran sam da će istraga pokazati svojevrsnu uzročno posljedičnu vezu uhićenja ovog preostalog okrivljenika za teroristički napad u Parizu, kojeg je policija u Bruxellesu locirala i uhitila prije nekoliko dana. Mislim da je ovo velika zadaća sigurnosnih službi, prije svega belgijske policije ali i u suradnji sa svim drugim državama članicama, naravno i obavještajne zajednice i sa nečlanicama, od SAD-a do Turske, do ostalih koji imaju značajne informacije da se pokuša otkriti koliko ovakvih mreža terorista postoji u samim državama članicama Europske unije, jer fenomen stranih boraca koji odlaze na Bliski Istok i vraća se nazad, radikaliziraju mlade, dezinformiraju, predstavlja ogromnu zadaću svih institucija i nadam se da ćemo u tom pogledu vidjeti intezivniji rad nego što je to bio u proteklih 15 godina.
Koliko će sve ovo dodatno narušiti povjerenje građana u sigurnosne i obavještajne službe, zapravo u cijeli sigurnosni sustav?
Protiv ovakvih terorističkih napada vrlo je teško naći odgovor i naći pravovremenu akciju koja bi njih prevenirala. Naravno da je povjerenje građana uzdrmano, uzdrmano je bilo i u Madridu prije nekoliko godina, i u Londonu i Kopenhagenu i u Parizu te sada ovdje u Bruxellesu. To je jedan fenomen s kojim polako učimo živjeti, međutim to nam je veliki zadatak, da pokušamo sve mjere koje imamo na raspolaganju, a katalog instrumenta vanjskopolitičkih, sigurnosnih, obrambenih, obavještajnih koje su na raspolaganju zemljama članicama treba staviti na kup, puno bolje razmjenjivati informacije, rješavati probleme na izvorištu, a poduzeti one prave mjere za deradikalizaciju određenih skupina u članicama EU na način kako bi se preveniralo ono što imamo danas. Također, mi uvijek u razgovoru s kolegama ističemo izvrstan model integracije islamske zajednice kojeg imamo u RH. Ne možemo se uspoređivati s aktualnom situacijom ni u Belgiji ni u Francuskoj, ali mislim da je to jedan od modela i put koji Hrvatska može dati kao doprinos ovom dijalogu, koji je u nekim segmentima možda čak i izostao.