Privremeni upravitelj američkog grada Detroita Kevyn Orr danas je saveznom sudu podnio zahtjev za odlaskom tog 18. najvećeg američkog grada u stečaj. Bude li zahtjev prihvaćen, Detroit će postati najvećim gradom u povijesti SAD-a koji je bankrotirao.
>> Draghi: Grčke su vlasti prije tri godine muljale o stanju ekonomije
Kako javlja AP, odlazak u stečaj mogao bi značiti rasprodaju gradske imovine kako bi se namirili vjerovnici, među kojima su i umirovljenici nekad zaposleni u gradskim tvrtkama i upravi. Trenutni proračunski deficit kreće se oko 380 milijuna dolara, a gradski dug procijenjen je na najmanje 14 milijardi dolara.
Privremeni upravitelj Orr, koji je na to mjesto zbog financijske krize imenovan u ožujku, pokušao je nagovoriti vjerovnike da pristanu na njegov plan financijskog restrukturiranja gradskog proračuna, no to mu nije pošlo za rukom.
Do bankrota je došlo zbog niza čimbenika, ali kao najznačajniji navode se vrlo izražena depopulacija u posljednjih desetak godina, čime je znatno smanjen broj ljudi koji u gradsku blagajnu uplaćuju poreze.
Tako je Detroit, kolijevka i središte automobilske industrije, postao najveći američki grad koji je proglasio stečaj, po sudskim dokumentima koje je agencija France Presse dobila na uvid.
Naime, Detroit, koji je jedno vrijeme bio industrijski biser, izgubio je u zadnjih 60 godina polovicu stanovništva i velike kompanije su postupno napuštale grad, što je zadalo težak udarac poreznim prihodima. "Stečaj je jedino rješenje koje će Detroitu omogućiti da bude stabilan i održiv grad", rekao je Rick Snyder, guverner savezne države Michigana u pismu u prilogu prijedloga za pokretanje stečajnog postupka na sudu.
Detroit koji je 1950. imao 1,8 milijuna stanovnika, danas ih ima 685.000. To smanjenje broja stanovnika prati masovni egzodus poduzeća i nagli pad poreznih prihoda. Prema posljednjim podacima, samo je od 2000. do 2010. godine iz Detroita, središta moćne američke automobilske industrije, u potrazi za boljim životom odselilo čak 250.000 ljudi.
Broj javnih služba postupno se morao smanjiti a o krizi najzornije govori to što neke četvrti noću nemaju ulične rasvjete.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook