Sustavi proturaketne obrane razvijani desetljećima kako bi presretali balističke projektile suočavaju se s novim izazovom koji predstavlja hipersonično oružje. Iran tvrdi da je njegova hipersonična raketa Fattah-2 probila izraelske slojeve protuzračne obrane tijekom nedavnih osvetničkih napada na tu zemlju.
Prema tvrdnjama Iranske revolucionarne garde, to je oružje korišteno u napadima povezanim sa sedamnaestom fazom Operacije "Istinsko obećanje 4" (engl. True Promise 4), pri čemu su, kako tvrde, pogođene važne lokacije na području Tel Aviva, uključujući izraelsko Ministarstvo obrane i Međunarodnu zračnu luku Ben Gurion.
Presretanje hipersoničnih projektila je iznimno teško
Te tvrdnje na koje se poziva kineski portal South China Morning Post koincidirale su s objavom kineskog istraživanja, koje analizira kako bi se postojeća američka proturaketna tehnologija mogla nositi s hipersoničnim prijetnjama. Riječ je o studiji koju je vodio Liao Longwen iz kineskog Sjeverozapadnog instituta za nuklearnu tehnologiju, objavljenoj 7. ožujka u kineskom časopisu Tactical Missile Technology. Autori te studije zaključuju da presretanje postaje iznimno teško, kada se velikoj brzini projektila pridruži i sposobnost manevriranja.
Hipersonične rakete obično se definiraju kao projektili koji lete brzinom minimalno pet puta većom brzine zvuka, uz mogućnost manevriranja tijekom leta. Za razliku od balističkih raketa koje slijede predvidljive putanje, hipersonične letjelice klize kroz atmosferu i mogu mijenjati smjer usred leta, čime znatno smanjuju vrijeme koje radari i sustavi za navođenje presretača imaju za reakciju.
Modeliranje u kineskom istraživanju procjenjivalo je može li američki presretač Patriot PAC-3 MSE neutralizirati manevrirajući hipersonični projektil, nalik eksperimentalnim sustavima poput američkog HTV-2. Kinesko istraživanje posebno naglašava kako hipersonični projektili mogu izvesti nagle pokrete u završnici leta.
"Postojeći američki sustavi proturaketne obrane teoretski mogu presresti neka hipersonična oružja u njihovoj završnoj fazi, ali velika brzina, sposobnost manevriranja i prikrivenost čine to iznimno teškim", ističu autori navedene studije, čime naglašavaju ozbiljna ograničenja trenutnih presretača.
"Kada se klinasto oblikovan hipersonični projektil približi cilju, može se preokrenuti i uz pomoć uzgona strmoglaviti prema tlu", pojasnili su autori istraživanja. Presretači bi u takvom slučaju morali imati znatno veću upravljivost od nadolazećeg projektila, potencijalno dvostruko ili trostruko veće bočno ubrzanje kako bi zadržali putanju uspješnog presretanja.
Čak i ako presretač pogodi cilj, uništenje hipersoničnog projektila i dalje nije zajamčeno. U navedenoj studiji se napominje da hipersonični sustavi mogu sadržavati ojačane strukture i redundantne komponente, koje im omogućuju nastavak leta prema cilju.
Pojedinačno probijanje ne znači i potpuni neuspjeh protuzračne obrane
Unatoč iranskim tvrdnjama o uspješnom probijanju obrane, vojni analitičari upozoravaju da pojedinačni pogoci ne dokazuju automatski sustavni neuspjeh, piše portal Aerospace Global News.
Izrael raspolaže slojevitom mrežom obrane koja uključuje sustave Željezne kupole (Iron Dome), Davidove praćke (David’s Sling), Strijele (Arrow), protuzračnog sustava Patriot i američkog najmodernijeg protubalističkog sustava THAAD. Svi ti navedeni sustavi dio su slojevite protuzračne obrane, osmišljene za presretanje prijetnji na različitim udaljenostima i visinama.
Ipak, hipersonično oružje predstavlja izazov za doktrine razvijene ponajprije protiv balističkih projektila te prisiljava vojske na preispitivanje senzora, sustava praćenja i sposobnosti presretača dok se nove raketne tehnologije ubrzano razvijaju i preoblikuju moderne sukobe pa tako i trenutni američko-izraelski rat protiv Irana.