Za posjeta Svetoj Zemlji koji je bio snažno nabijen simbolikom u želji da se iskaže potpora svim stranama, papa Franjo je u svibnju pozvao izraelskog predsjednika Shimona Peresa i palestinskog čelnika Mahmuda Abas na molitvu za mir koja se u ovim trenucima održava u Vatikanu.
Inzistirao je da je riječ o molitvi, a ne o političkom upletanju u Bliski istok.
Susret se odvija u jeku krize mirovnog procesa i nepovjerenju nastalom osnutkom vlade palestinskog jedinstva u koju je uključen Hamas, a Izrael, koji taj pokret smatra terorističkom organizacijom za odmazdu je ubrzao gradnju stanova na okupiranim palestinskim područjima.
'Taj molitveni susret neće biti posredovanje niti pokušaj traženja rješenja. Okupit ćemo se kako bismo molili, to je sve. Nakon toga svatko će se vratiti svojoj kući', rekao je Franjo po povratku iz Svete Zemlje. Poručio je da bi s njegove strane bila 'ludost' iznositi mirovne prijedloge. Želi pokazati da tri monoteističke religije imaju zajedničke korijene i moraju zajedno djelovati za mir.
Papa: Sirija je žrtva globalizacije ravnodušnosti
Peres i Abas u Rim su stigli odvojeno praćeni rabinima i imamima. Na Papin poziv slijedila je prava molitvena mobilizacija, prenose katoličke agencije. "Nemojte nas ostaviti same, molite kako bi Gospodin podario mir ovoj blagoslovljenoj zemlji", bio je Papin apel koji je Konferencija katoličkih biskupa Svete Zemlje odmah prihvatila i poslala pismo župnicima, pokretima, redovničkim zajednicama, obiteljima i svim ljudima dobre volje, prenose katoličke agencije.
Vjernici pozvani na molitvu
Pismom su pozvani vjernici da mole za mir na nedjeljnim misama i na molitveno bdjenje uoči susreta. Obitelji su pozvane upaliti svjetiljku i staviti je na prozor, a vjernici i ljudi dobre volje da u 19 sati, u trenutku kada se oglase zvona, dvije minute provedu u šutnji i molitvi.
Molitva podijeljena u tri dijela
Papa Franjo u vatikanskim vrtovima sjedi u sredini između dvojice predsjednika, a ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej u njihovoj neposrednoj blizini. Molitva je podijeljena na tri dijela: židovska, kršćanska i na kraju muslimanska molitva, s kratkim glazbenim interludijima.
Nakon molitve i kratkih obraćanja sudionici će zasaditi maslinu, što je uobičajena gesta pri susretima na kojima se moli za mir ili koji su posvećeni miru.
'Papa ne želi ulaziti u politička pitanja izraelsko-palestinskog sukoba koji nam je svima detaljno poznat', kazao je ranije ovaj tjedan otac Pierbattista Pizzaballa, kustos Svete Zemlje i ključni organizator sastanka.
Dodao je da će to biti 'trenutak za usrdne molitve Bogu da udijeli dar mira' i 'poziv političarima da naprave stanku i pogledaju prema nebu' te dodao da su 'svi umorni od tih vječnih pregovora koji nikako da završe'.
Peres i Abas umjereni su političari koje ne prihvaćaju ekstremisti u oba naroda. Stoga ni Papina inicijativa kao ni Papin posjet Svetoj Zemlji nije posvuda naišao na razumijevanje.
Posjet će se pamtiti po Papinoj molitvi na sigurnosnom zidu što su ga izgradili Izraelci i opkolili palestinsku zemlju, a što je zasmetalo izraelskoj desnici.
Palestinskoj je strani zasmetalo Papino polaganje vijenca na grob utemeljitelja cionističke ideologije Theodora Herzla.
Kroničarka lista Jerusalem Post ocijenila je da Papin posjet 'nije bio prijateljski' i napisala da on Katoličku Crkvu vodi u protužidovskom smjeru', prenijela je agencija AFP. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook