Međunarodni monetarni fond smatra da bi Grčkoj trebalo olakšati dužnički teret i ograničiti godišnje troškove za servisiranje duga na najviše 15 posto BDP-a kako bi se zemlji omogućio ekonomski rast. S druge strane, Njemačka smatra da zasad u to ne treba dirati s obzirom da ne mora servisirati svoj dug sve do 2022. kada istječe 10-godišnja odgoda plaćanja duga.
U srpnju prošle godine dogovoren je novi program pomoći Grčkoj, treći od 2010. godine, koji predviđa nove zajmove u visini do 86 milijardi eura do 2018. godine, a Grčka bi zauzvrat trebala provesti fiskalne reforme i reformu mirovinskog sustava koje bi donijele uštede od 5,4 milijarde eura. Do sada je Grčka dobila 26 od 86 obećanih milijardi eura. Za sljedeću tranšu od 5,4 milijarde eura potrebno je postići suglasnost o dosadašnjoj provedbi preuzetih obveza.
Među grčkim vjerovnicima postoji velika razlika u pristupu. Međunarodni monetarni fond smatra da je cilj da Grčka 2018. godine ostvari primarni suficit od 3,5 posto BDP-a postavljen nerealno i stoga traži od Grčke nove mjere štednje, što grčka vlada nikako ne želi. Zauzvrat, MMF se zauzima za to da se počne pregovorati o olakšanju dužničkog tereta Grčke, što Atena traži.
Grčki parlament tijesnom većinom podržao je u noći s nedjelje na ponedjeljak vladin prijedlog mirovinske reforme u sklopu mjera koje Grčkoj propisuju vjerovnici, Europska unija i Međunarodni monetarni fond.
Kada se govori o olakšanju dužničkog tereta svi se slažu da nema ni govora o otpisu dijela duga nego o drugim mogućnostima, poput duljih rokova otplate i nižih kamata na dug.
Prema posljednjim podacima Eurostata, grčki dug je prošle godine dosegnuo 311,4 milijarde eura, što je 178,9 posto BDP-a. Prema ekononomskim prognozama Europske komisije, dug bi se ovoj godini trebao povećati na 182,8 posto, a 2017. godine predviđa se blagi pad na 178,8, posto BDP-a. (Hina)