Novi obrambeni program morao bi u obzir uzeti promjene u gospodarskom stanju zemlje, rekao je ministar Anton Siluanov.
"Sad se priprema novi program oružanih snaga (...). koji treba biti realniji", rekao je ministar.
Siluanov je na dužnost imenovan prije tri godine kad je, upravo zbog prevelike potrošnje za obranu, ostavku podnio njegov prethodnik Aleksej Kudrin.
Ministrov komentar ukazuje na nejedinstvo u vladi oko izdvajanja za obranu, napose zadnjih mjeseci, no konačnu presudu donijet će sam predsjednik Putin.
Moguće je da Putin ipak odgodi ili sreže svotu od 576 milijarda dolara predviđenu za modernizaciju 70 posto vojne opreme do 2020., piše Reuters.
"Sve konačne odluke donose se u Kremlju pa će i odluka o vojnom programu biti donesena u Kremlju", kaže ravnatelj moskovskog Centra za strateške studije Ivan Konovalov.
Rusija spašava Ukrajince od smrzavanja?
Kad je 2011. donesen ambiciozan program obnove ruskih oružanih snaga i njezine zastarjele opreme, vlada je očekivala rast BDP-a od 6 posto u idućih deset godina. No rast bi ove godine mogao iznositi samo 0,5 posto, a Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka predviđaju stagnaciju iduće dvije godine.
Nadalje, zapadne sankcije nametnute Rusiji zbog uplitanja u krizu u susjednoj Ukrajini naštetile su gospodarskom rastu, oslabile nacionalnu valutu i izolirale Rusiju od stranih ulaganja.
Zamjenik premijera Dmitirij Rogozin ranije je, međutim, rekao da će se modernizacija vojske nastaviti prema Putinovoj zamisli.
"Ideja je da do 2015. poboljšamo 30 posto vojne opreme, a do 2020. godine 70 posto", rekao je Rogozin u intervjuu za dnevnik Kommersant i objasnio da se naredbe o državnoj obrani ne mogu "samo tako" mijenjati prema kapricima ministarstva financija.
Od 2004. do 2014. Rusija je udvostručila vojnu potrošnju, a prema upravo usvojenom proračunu troškovi za obranu nastavit će rasti, sa 17,6 posto ove godine na 20,8 posto u 2017. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook