Ugledni američki časopis Economist ovoga tjedna je objavio intervju s bivšim državnim tajnikom SAD-a Henryjem Kissingerom. U njemu su se dotakli svih važnih vanjskopolitičkih pitanja zemlje, a Nixonov savjetnik za nacionalnu sigurnost pojasnio je i zašto je promijenio svoj stav o primanju Ukrajine u NATO savez, koji sada smatra ključnim za sigurnost Europe.
Bivši predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev našao je platformu da odgovori na njegov novi stav. "On će (Kissinger) za deset dana napuniti sto godina, a među ostalim se susreo i s Brežnjevom", napisao je na Telegramu, ali odmah dodao: "Međutim, ovdje je potpuno u krivu."
Kissinger je sukob između Sjedinjenih Država i Kine nazvao glavnom prijetnjom čovječanstvu, ali Medvedev se ne bi složio. "Uvijek sam smatrao da je za ispravnu procjenu situacije važno uzeti u obzir ne hipotetsku, već izravnu i očitu prijetnju", istaknuo je.
"Suptilni argumenti ne funkcioniraju tijekom krvavih sukoba"
Ipak, dozvolio je i sebi da se bavi hipotezama i natjerao svoje pratitelje da se zamisle što bi bilo da su Ukrajinu u Sjevernoatlantski savez primili "sadašnji maloumni čelnici".
Kao prvo, smatra da NATO već vodi hibridni rat s Rusijom, zatim da ukrajinska vlast neće odustati od pokušaja da vrati cjeloviti izgubljeni teritorij, a tu je onda i članak 5. Washingtonskog ugovora, koji se odnosi na NATO-ovo načelo kolektivne obrane, koje znači da je napad na jednu članicu napad na Savez u cjelini.
"Na ovo ćemo morati oštro odgovoriti svim mogućim sredstvima", poručio je Medvedev i znakovito dodao: "Suptilni argumenti o sprječavanju egzistencijalnih prijetnji ne funkcioniraju tijekom krvavih sukoba. To bi trebalo biti jasno i onima koji su se približili stotoj obljetnici."