Martin Schulz je udahnuo novi život socijaldemokratima (SPD) otkako su ga prošli mjesec imenovali za kancelarskog protukandidata Angeli Merkel na parlamentarnim izborima 24. rujna, smanjivši jaz u popularnosti u odnosu na njezine konzervativce i čak ih i pretekavši u jednoj anketi.
Tko je on? Godinu dana mlađi od Merkel, 61-godišnji Schulz je bivši predsjednik Europskog parlamenta. I dok ona ima doktorat iz fizike, on je napustio školu prije mature nakon čega se postupno probijao u lokalnoj politici i stigao sve do Bruxellesa. No njegovu govorništvu i osjećaju za obične ljude Merkel ne može parirati.
Štoviše, on nudi promjene: kraj njemačke uloge najvećeg pobornika stroge politike štednje koja je izazvala veliko nezadovoljstvo u južnoj Europi, više državnih investicija u domovine i manje opsesivnog opterećivanja fiskalnom disciplinom.
S obzirom na to da nema iskustva u izvršnoj vlasti, Schulz se nalazi pred golemim izazovom u srazu s Merkel, političkim stupom europske stabilnosti. Schulz je nedvojbeno spreman za borbu.
"Želim pravednost u našoj zemlji!", poručio je na skupu SPD-a u ponedjeljak u Bielefeldu, na sjeverozapadu zemlje, praćen glasnim pljeskom nekoliko stotina pristaša.
U jednosatnom govoru, Schulz se usredotočio na nesigurnost radnih mjesta i siromaštvo u starijoj dobi, obećavši da će se boriti za zaštitu mirovina i smanjenje rada na određeno radno vrijeme i revidirati neke od reformi tržišta rada koje je uvela prošla SPD-ova vlada u sklopu plana "Agenda 2010."
"S obzirom na to da imamo milijarde proračunskih viškova, ne želim da se taj novac koristi za porezne olakšice onima koji ostvaruju velike prihode nego da ga se ulaže", rekao je, zauzimajući se za povećanje ulaganja u obrazovanje, infrastrukturu i digitalnu tehnologiju.
Te poruke u suprotnosti su sa stavovima CDU-ova ministra financija Wolfganga Schaeublea koji ustraje na uravnoteženom proračunu i želi iskoristiti viškove za otplatu dugova sada i smanjenje poreza nakon izbora.
SPD ne bi išao toliko daleko da odbaci tzv. dužničku kočnicu koja saveznoj vladi dopušta da se svake godine zaduži za najviše 0,35 posto BDP-a.
"To se ne dovodi u pitanje. O tome nitko ne govori", naglašava Ralf Stegner, Schulzov saveznik i jedan od potpredsjednika SPD-a.
No Schulzova vlada imala bi više razumijevanja za članice eurozone koje nastoje reformirati svoja gospodarstva nego što ga ima Schaeuble, koji spominje mogućnost izlaska Grčke iz eurozone.
Drugačija politika prema Grčkoj
Tijekom Merkelina mandata Njemačka je predvodila zahtjeve da Grčka provodi strogu štednju u zamjenu za pomoć.
Njezina vlada želi da Atena ima primarni suficit proračuna (bez izdataka za kamate) u iznosu od 3,5 posto BDP-a i da ga zadrži neko vrijeme. Berlin tvrdi da Ateni neće trebati ublažavanje duga ako u tome uspije.
SPD je spreman ublažiti mjere štednje koje se traži od Grčke.
"Grci su morali provesti velike reforme, što je obične ljude izložilo velikom pritisku", rekao je Stegner, napominjući da je Atena ostvarila suficit. "No on Schaeubleu nije dovoljno velik. SPD o tome ima potpuno drugačije stajalište."
"Budemo li imali SPD-ovu vladu, promijenit će se pristup u tom pogledu", rekao je. "Želimo rast i zapošljavanje u Europi."
Zastupnik SPD-a Achim Post, koji poznaje Schulza od 1994., radio je s njime u Bruxellesu i sada je član Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga, također to naglašava: "Treba učiniti više za rast i zapošljavanje", rekao je. "Ako gurnemo Grčku dublje pod vodu, ili Portugal, ako srežemo plaće i mirovine, kako će se stvoriti rast?"
Post je rekao da je Schulz njegov stari prijatelj i da je odlučan pobijediti na izborima.
"Ne želi biti samo kandidat, želi biti kancelar", rekao je.
Čovjek s ulice
Naglašavajući borbu protiv nejednakosti, Schulz nastoji izoštriti SPD-ov politički fokus koji je oslabio jer je stranka provela sedam od zadnjih 11 godina kao mlađi koalicijski partner Merkelinih konzervativaca.
To odbija glasače od dviju najvećih stranaka i potiče jačanje krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD).
Schulz je novo lice u njemačkoj nacionalnoj politici i nije opterećen kompromisima na koje je njegova stranka pristala u Merkelinoj 'velikoj koaliciji'. Njegovo zauzimanje za socijalna prava nailazi na plodno tlo kod birača, kojih je SPD u zadnjih deset godina izgubio čak deset milijuna.
"On je autentičan. Govori jezikom ulice. Govori o problemima običnih ljudi", rekao je Johannes Kemper (56), inženjer koji je proputovao 120 kilometara da bi ga slušao u Bielefeldu.
Njemačka uživa stabilan rast otkako je Merkel došla na vlast u studenome 2005., a nezaposlenost je rekordno niska. No puno ljudi slabo zarađuje i osjećaju se pregaženima globalizacijom koja povećava jaz između bogatih i siromašnih.
"Ako mali pekar u Hamburgu plaća poreze, a američki lanac caffe barova do njega ne plaća... ako velike tvrtke godinama sve više zarađuju, a realne plaće u Njemačkoj stagniraju ili padaju, to nije pravedno", rekao je Schulz ranije ovaj mjesec u Ahrensburgu, kod Hamburga.
Repovi iz Bruxellesa
Konzervativci su jasno dali do znanja da će se u kampanji obrušiti na Schulzov rad u Bruxellesu.
Kao predsjednik Europskog parlamenta, on se potkraj 2014. upleo u kontroverzu oko toga koliko će ozbiljno Parlament istražiti povoljne porezne aranžmane koje su multinacionalne tvrtke imale u Luxembourgu dok je Jean-Claude Juncker, sadašnji predsjednik Europske komisije, bio luksemburški premijer.
Gotovo 200 zastupnika EP-a tražilo je da se osnuje istražni odbor o toj aferi, no Schulz je navodno svojim utjecajem postigao da se tim pitanjem bavi manje utjecajan posebni odbor.
Protivnici smatraju da je time pomogao Junckeru. Komisija ističe da je Juncker uvijek spreman surađivati s Europskim parlamentom i da nema što skrivati. Schulzov glasnogovornik rekao je da on nije blokirao osnivanje istražnog odbora te da za to nije ni bio ovlašten.
Merkelini konzervativci pripremili su pravi dosje o Schulzu, analizirajući njegov rad u Bruxellesu. Dokument, u koji je Reuters imao uvid, sadrži i druge moguće povode za napad.
Optužuju ga, primjerice, da nije dovoljno razdvojio svoju ulogu politički neutralnog predsjednika Parlamenta i službenog kandidata socijaldemokrata na europskim izborima 2014. godine.
Schulzov glasnogovornik odgovara da je "Europski parlament pozorno proučio" njegovo ponašanje u kampanji za europske izbore i da "nije bilo pritužbi."
Konzervativci ga napadaju i zbog toga što zagovara podjelu odgovornosti za dugove u eurozoni putem tzv. "euroobveznica" te podržava pristupanje Turske Europskoj uniji, dvije politike koje nisu popularne u Njemačkoj.
"Kada prođe uzbuđenje i ljudi pokušaju shvatiti za što se on doista zauzima, tada ga možete srediti", rekao je jedan visoki konzervativni političar blizak Merkel, koji je želio ostati neimenovan.
Moguća promjena vlade
Schulz i njegov tim ne daju se, međutim, smesti i planiraju osvojiti vlast. SPD je održao nekoliko krugova razgovora sa Zelenima i krajnje lijevom strankom Ljevicom o formiranju koalicijske vlade.
Tri stranke razgovarale su o tome da se suzdrže od međusobnih napada tijekom kampanje. Manje stranke žele profitirati na Schulzovoj slavi.
"SPD u Martinu Schulzu doista ima kandidata za kancelara", smatra Dietmar Bartsch, čelnik zastupnika Ljevice u parlamentu. "Moguća je promjena vlade." (Hina)